Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

”SRBIJA JE ISPUNILA SVE OBAVEZE BRISELSKOG SPORAZUMA” Simić: Bez podrške Beograda nema opstanka Srba na Kosovu i Metohiji

15.07.2026. 21:32 21:39
Piše:
Izvor:
Dnevnik/Tanjug
Print screen/Tanjug
Foto: Print screen/Tanjug

BEOGRAD: Podrška Srbije je ključna za opstanak Srba na Kosovu i Metohiji koji su izloženi kontinuiranim političkim, instutucionalnim i bezbednostim pristicima privremenih prištinskih institucija, izjavio je danas potpredsednik Srpske liste Igor Simić, ističući da formiranje Zajednice srpskih opština predstavlja osnovi preduslov za zaštitu prava srpske zajednice, uz poruku da Priština odbijanjem da sprovede tu obavezu iz Briselskog sporazuma dodatno pogoršava položaj Srba.

Simić je u razgovoru za Radio Beograd, osvrćući se na podršku Srbije i predsednika Srbije Aleksandra Vučića Srbima na Kosovu i Metohiji, ocenio da ona nikada nije bila veća, ali da vlasti u Prištini, prema njegovim rečima, sistematski pokušavaju da spreče realizaciju projekata koje finansira Beograd.

Simić je podržao državnu politiku predsednika Vučića, ocenjujući da su stabilnost, strpljenje i ekonomsko jačanje Srbije od ključnog značaja za položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, ali i u regionu, dodajući da se protivi pozivima na nasilne scenarije ili prekid dijaloga.

Dodao je da Beograd, kako je rekao, vodi računa ne samo o Srbima na Kosovu i Metohiji, već i o položaju srpskog naroda u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.

Govoreći o Briselskom sporazumu iz 2013. godine, Simić je rekao da je Srbija ispunila sve obaveze koje je tim dokumentom preuzela, dok Priština, prema njegovim rečima, nije sprovela jedinu obavezu koju je imala - formiranje Zajednice srpskih opština.

On je naveo da bi Zajednica srpskih opština predstavljala krovnu instituciju za zaštitu kolektivnih i pojedinačnih prava Srba u deset opština sa srpskom većinom (četiri na severu i šest na jugu).

"To je trebalo da bude sistem koji bi garantovao minimalna prava potrebna da naš narod može da živi, razvija se i opstane, a koji nije podrazumevao priznanje Kosova od strane Beograda", rekao je Simić, ističući da je Priština izbegla sprovođenje tih obaveza, dok je, kako tvrdi, Aljbin Kurti jednostranim potezima dodatno zaoštrio odnose na terenu.

Govoreći o međunarodnim odnosima, Simić je pozitivno ocenio najavu ministra spoljnih poslova Marka Đurića o uspostavljanju strateškog dijaloga između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.

On je ocenio da pitanje Kosova i Metohije nije moguće rešavati bez dijaloga sa ključnim centrima političke moći na Zapadu i izrazio uverenje da politika predsednika Vučića i ministra Đurića doprinosi jačanju kredibiliteta Srbije u Vašingtonu.

Prema njegovim rečima, početak strateškog dijaloga predstavlja priliku da se stavovi Srbije i položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji neposredno predstave američkoj administraciji.

"Mi ne tražimo od međunarodnih predstavnika da budu prosrpski orijentisani, već samo da budu iskreni i da objektivno sagledaju činjenice. A činjenice govore da srpski narod na Kosovu i Metohiji pati", naglasio je Simić.

Govoreći o nedavno održanim izborima u AP Kosovu i Metohiji, Simić je optužio premijera privremenih prištinskih institucija u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija da je izbornim manipulacijama omogućio Nenadu Rašiću da osvoji poslanički mandat koji bi, kako tvrdi, pripao Srpskoj listi.

On je naveo da je Srpska lista osvojila svih deset mandata predviđenih za predstavnike srpskog naroda u sredinama u kojima Srbi žive, ali da joj je jedan mandat, kako je rekao, oduzet zahvaljujući glasovima koje je Rašić osvojio u sredinama u kojima srpskog stanovništva gotovo da nema.

Prema njegovim rečima, gotovo 46 odsto glasova koje je osvojio Rašić došlo je iz sredina u kojima Srbi ne žive decenijama.

"Mi, na primer, u Prizrenu imamo svega nekoliko desetina Srba. Imamo bogosloviju, ali to su mladi bogoslovi koji većinom nisu sa prostora Kosova i Metohije, tako da i nemaju pravo glasa. Rašić je u Prizrenu osvojio 448 glasova. U gradskom jezgru opštine Peć, gde Srba nema od 1999. godine, osvojio je 141 glas, dok smo mi u srpskom selu Goraždevcu osvojili 45 puta više glasova od njega", precizirao je Simić.

Simić je ujedno opisao Rašića kao "džokera u albanskim rukavima", navodeći da njegova politička uloga služi stvaranju utiska o multietničnosti institucija u Prištini, dodajući da on nikada nije bio, niti će, kako kaže, biti član Srpske liste.

Obrazlažući zbog čega smatra da Rašić nema podršku među Srbima, Simić je naveo više odluka i poteza koje ocenjuje kao štetne po interese srpske zajednice.

Prema Simićevim tvrdnjama, Rašić je podržavao eksproprijaciju zemljišta u srpskim sredinama, nije se protivio izdvajanju sredstava za formiranje, kako je rekao, takozvanog "muzeja genocida Srba i Srbije na Kosovu", niti je reagovao na ukidanje dinara, zatvaranje srpskih institucija, centara za socijalni rad i drugih ustanova koje funkcionišu u sistemu Republike Srbije.

Simić je rekao i da je Rašić preko internet stranice Ministarstva za zajednice i povratak pozivao mlade Srbe da pristupe tzv. kosovskim bezbednosnim snagama, kao i da nije osudio ranjavanje srpske dece u Gotovuši na Badnji dan, kao ni neosnovana hapšenja Srba.

Posebno opasnom Simić smatra Rašićevu ideju o integraciji srpskog školstva i zdravstva u kosovski sistem, što u Srpskoj listi nazivaju "zagrljajem smrti".

"Ne daj Bože, kada bi se to ostvarilo, ta Kurtijeva ideja da nam otme škole, domove zdravlja, bolnice, vrtiće, univerzitet u Kosovskoj Mitrovici, pa ne bi bilo moguće nastaviti život. Moja deca neće ići u takvu školu, a najveći broj Srba nikada neće dozvoliti da deca budu deo takvog obrazovnog sistema. On je to nazivao 'bezbolnom integracijom', koja je podrazumevala otpuštanje dve trećine zaposlenih iz zdravstva i prosvete, dva stuba opstanka našeg naroda", upozorio je Simić.

Kao posledicu takve politike naveo je nedavno hapšenje sedmoro lekara, profesora i direktora škola u Gračanici, koji su u pritvori proveli gotovo mesec dana.

Simić je odbacio navode da izborni rezultat Srpske liste nije odraz stvarne volje birača i naveo da je ta lista u Severnoj Kosovskoj Mitrovici osvojila 96,25 odsto glasova, dok je Nenad Rašić dobio nešto više od tri odsto.

On je, međutim, ocenio da izborni proces nije sproveden u ravnopravnim uslovima, navodeći da Srpska lista na sedam od ukupno 22 biračka mesta nije imala svoje posmatrače jer ih je, kako kaže, Centralna izborna komisija u Prištini isključila iz procesa, a njihove žalbe odbijene.

Prema njegovim rečima, na tim biračkim mestima bili su prisutni isključivo predstavnici albanske zajednice ili albanske zajednice i po jedan predstavnik Rašićeve stranke, dok je na ostalim mestima odnos članova biračkih odbora i posmatrača bio pet Albanaca prema jednom Srbinu.

"Kako je moguće da niko od oko 5.000 albanskih posmatrača u srpskim sredinama nije primetio da je ukraden ijedan glas", upitao je Simić, kritikujući predstavnike Evropske unije koji su, kako je rekao, takve izbore ocenili kao demokratske i fer.

Simić je naveo i da su on i njegove kolege tokom izborne kampanje bili pod, kako ističe, neprekidnim nadzorom obaveštajne službe privremenih prištinskih institucija.

"Imali smo 24-časovnu pratnju kosovske obaveštajne službe i pretresanje naših vozila po nekoliko puta u toku dana, kako tokom kampanje, tako i mimo nje. To su uslovi koje Evropska unija pozdravlja kao demokratske", istakao je Simić.

On je u razgovoru za Radio Beograd rekao i da smatra neprihvatljivom upotrebu termina "kosovski Srbi", ocenjujući da je reč o političkoj konstrukciji koja predstavlja deo šireg narativa koji se primenjuje i na Srbe u regionu.

"Mi smo Srbi. Gde god da živimo, mi smo Srbi", rekao je Simić i dodao da se, prema njegovim rečima, slična terminologija ranije koristila za Srbe u Republici Srpskoj, a potom i za Srbe u Crnoj Gori i na Kosovu i Metohiji.

On je naveo da je zbog toga pojedinim međunarodnim predstavnicima postavio pitanje zašto se u njihovim izveštajima ne koriste iste formulacije za Albance u opštinama Medveđa, Preševo i Bujanovac ili za Hrvate u Vojvodini.

"Kako to da tada zaboravljaju te prideve? Nisam dobio odgovor, a iskreno, nisam ga ni očekivao", rekao je Simić.

Istakao je da sebe smatra predstavnikom, kako je naveo, "časnog, ponosnog srpskog naroda" koji čuva prostor na kojem je, prema njegovim rečima, nastala srpska državnost.

Komentarišući kritike koje, kako je rekao, predstavnici Srpske liste trpe od pojedinih opozicionih krugova u Beogradu, Simić ih je ocenio kao aspurd, dodajući da isti politički akteri Aljbina Kurtija navodno predstavljaju kao liberalnog i demokratskog političara, dok predstavnike Srba sa Kosova i Metohije nazivaju kriminalcima i koriste, kako je rekao, uvredljive kvalifikacije za njihove birače.

"Takvi ljudi time što govore protiv nas, a hvale Kurtija, najviše govore o sebi", rekao je Simić uz tvrdnju da "ti krugovi danas ćute na progon Srba".

Govoreći o bezbednosnoj situaciji, Simić je kao primer naveo događaje tokom obeležavanja Vidovdana, kada su, kako tvrdi, građani privođeni zbog pevanja srpskih pesama i nošenja majica sa srpskim nacionalnim simbolima.

"Videli ste snimke po društvenim mrežama male devojčice koja plače jer žele da joj otmu oca. I tu vidite paradoks, policajac nju kao mazi po glavi jer zna da snimaju kamere i želi da se predstave u najboljem svetlu, a ovamo joj hapsi oca jer nosi majicu sa srpskom zastavom i peva srpsku pesmu. Ljudi su pevali pesmu 'Ako treba, čekaćemo i 1.000 Vidovdana'. Pa čekaćemo, to govori o tome koliko smo spremni da istrajemo", poručio je Simić.

Izvor:
Dnevnik/Tanjug
Piše:
Pošaljite komentar