Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

INTERVJU

APATIN ULAŽE U BUDUĆNOST I STVARA USLOVE ZA NOVE INVESTITORE! Dubravka Korać za „Dnevnik”: Širimo Slobodnu zonu, unapređujemo puteve i škole i čuvamo nasleđe

08.08.2026. 10:22 10:36
Izvor:
Dnevnik
а
Foto: Opština Apatin

Ulaganjem više od 200 miliona dinara u putnu infrastrukturu i proširenjem kapaciteta Slobodne zone lokalna samouprava stvara uslove za dolazak novih privrednika.  Apatin korača u ekološku budućnost kroz izgradnju prečistača otpadnih voda vrednog više od deset miliona evra.

O tome kako teku ovi kapitalni radovi, te dokle se stiglo sa rekonstrukcijom Muzeja ali i o podršci socijalnim udruženjima, za naš list govori predsednica opštine Apatin, Dubravka Korać.

- Ono što je najbitnije jeste da Opština Apatin ove godine realizuje velika ulaganja u putnu infrastrukturu, koja je od izuzetnog značaja za nove investitore. Osim što je krenula izgradnja saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“, gde mi kao opština vidimo veliku šansu za bolje povezivanje, ključno je da i naša lokalna infrastruktura bude u adekvatnom stanju i da isprati sve zahteve privrednika. Zbog toga ove godine ulažemo više od 200 miliona dinara u lokalnu putnu infrastrukturu-ističe Dubravka Korać - Naša Slobodna zona je resurs koji nam je na raspolaganju za nove investitore. Međutim, kapaciteti određenih priključaka bili su nešto manji od onoga što je neophodno. Zato smo, uz pomoć Pokrajinske vlade, trenutno u proceduri pojačavanja kapaciteta električne energije na prostoru Slobodne zone. Pokrajinska vlada je obezbedila 70 miliona dinara za realizaciju te investicije, što će biti od ključnog značaja za naredne investitore koji dolaze. Pored toga, u Slobodnoj zoni smo u procesu završetka projektne dokumentacije za popunjavanje postojećih površina. Kroz popunjavanje predviđenih kaseta na koje je Slobodna zona podeljena, dobićemo više od 30 hektara nove površine za buduće investicije.

Možete li nam navesti neke konkretne primere infrastrukturnih radova koji direktno podržavaju lokalnu privredu?

- Kada govorimo o putnoj infrastrukturi, urađena je jedna ulica koja vodi ka brodogradilištu, što je investicija od izuzetnog značaja. Ta kompanija je od teškog gubitaša došla na jedan lep nivo. U protekle četiri godine došli su do broja od oko 100 zaposlenih, uspešno rade remonte brodova, a kapaciteti su im popunjeni za naredne dve godine. Upravo zbog takvog rada bilo je neophodno da se uradi ta saobraćajnica.

a
Foto: Dnevnik (iz arhive)

Apatin je poznat i po ulaganjima u biciklističku infrastrukturu. Dokle se stiglo sa tim projektima?

- Veoma smo ponosni na to što su Apatin, Prigrevica, Svilojevo i Banja

Junaković sada potpuno povezani biciklističkom stazom. Prošle godine je izgrađeno novih 6 kilometara, tako da sada ukupno imamo 10 kilometara uređenih staza, što je izuzetno važno kako za naše meštane, tako i za razvoj turizma.

Gradi se prečistač, u planu regionalna deponija…

Kakva je dugoročna strategija opštine po pitanju zaštite životne sredine i upravljanja otpadom? 

- Trenutno se gradi prečistač otpadnih voda za naseljeno mesto Apatin, što je ogromna investicija vredna više od deset miliona evra. Projekat se finansira od strane Ministarstva za zaštitu životne sredine. Mi već imamo izgrađenu kanalizacionu mrežu, međutim, do sada nismo imali adekvatnu preradu tih otpadnih voda, tako da će nam ovaj projekat izuzetno mnogo značiti. Rok za završetak građevinskih radova je kraj ove godine, a plan je da u toku iduće godine prečistač profunkcioniše na adekvatan način.

Takođe, postoje najave za izgradnju kanalizacione mreže u Svilojevu i Prigrevici, što su neki od naših ključnih problema u selima. Za ove projekte je trenutno završena kompletna projektna dokumentacija i ishodovane su građevinske dozvole. Nadam se da ćemo uspešno završiti pregovore kako bismo ubrzo započeli i taj posao.

Kada je reč o upravljanju otpadom, rešenje je izgradnja regionalne deponije u Rančevu. Ka toj deponiji će, pored Apatina, biti usmereni i Sombor, Odžaci, Kula i Bač. To će nam omogućiti da otpad skladištimo na ekološki i adekvatan način.

Veliku pažnju javnosti privlači i projekat izgradnje Muzeja u Apatinu. U kojoj je fazi ova investicija i šta će ona značiti za grad?

Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i Ministarstva kulture, ušli smo u realizaciju ove ozbiljne investicije čija će ukupna vrednost biti veća od 100 miliona dinara. Ovo je prvi put da će Apatin dobiti prostor gde može adekvatno da sačuva svoju istorijsku građu i nasleđe. Do sada su to uglavnom bile privatne kolekcije i neadekvatni načini čuvanja artefakata koji su poprilično vredni.

Osim što ćemo dobiti instituciju muzeja, na ovaj način ćemo sačuvati i jednu od najlepših zgrada koja je doslovno bila pred rušenjem i kojoj su plafoni već bili propali. Uz podršku Zavoda za zaštitu spomenika kulture izradili smo dokumentaciju i kompletan objekat vraćamo u prvobitno stanje, što je izuzetno zahtevan posao. Na terenu su trenutno angažovani restauratori. Do sada je u potpunosti restauriran krov, urađeni su građevinski radovi na sanaciji plafona, a trenutno se radi na restauraciji fasade koja je veoma kompleksna, kao i na delu stolarskih radova. Sledeća faza podrazumeva kompletne instalaterske radove i unutrašnje uređenje ovog objekta koji se nalazi u centru grada.

а
Foto: Opština Apatin

Kada građani i posetioci Apatina mogu da očekuju otvaranje muzeja i kako će izgledati sama postavka?

S obzirom na to da je objekat star više od 100 godina, često se suočavamo sa nepredviđenim radovima. Plan je da sam objekat privedemo nameni do kraja ove godine, nakon čega će uslediti unutrašnje uređenje i formiranje postavke. Naša namera je da do kraja 2027. godine sve bude potpuno završeno.

Ovo će biti Muzej grada, a trenutno radimo na idejnim rešenjima za samu postavku. Ideja je da to primarno bude etnografski muzej, s obzirom na veliki broj zajednica koje žive ovde, a čije nasleđe do sada nije bilo institucionalno sačuvano. Nemačka i mađarska zajednica su donekle i sačuvale svoje materijalno nasleđe, ali je veoma malo sačuvano iz perioda nakon kolonizacije. To nam je izuzetno važno jer trenutno stanovništvo Apatina u razmeri od 90 odsto čine ljudi koji su kolonizovani 1945. godine ili su doselili nakon 1995. godine. Želimo da muzej bude moderan i multimedijalan, kako bi bio maksimalno interesantan i privlačan svim posetiocima.

Žene na rukovodećim mestima

Stupili ste na funkciju kao jedna od najmlađih predsednica opština u Srbiji, a i žena ste na rukovodećoj poziciji. Da li ste se tokom mandata suočavali sa predrasudama ili poteškoćama zbog toga?

- Lično u tome ne vidim nikakvu teškoću, jer sve zavisi od toga kako se čovek postavi prema saradnicima. Ukoliko ste korektni i profesionalni, i ukoliko vas ljudi prepoznaju kao profesionalca, saradnja funkcioniše bez ikakvih problema. Zaista nisam imala negativnih iskustava, niti bih mogla da izdvojim neke posebne prednosti ili poteškoće. Ljudi su jednostavno prihvatili moj način rada. Najbitnije mi je bilo da svako od nas bude maksimalno profesionalan u svom poslu.

Moja želja i namera od samog početka bila je da ovu funkciju obavljam onako kako se očekuje i najbolje što umem. Da li je to uvek najbolje što je uopšte moguće? Svakako da nije, ali ja dajem sve od sebe i radim najbolje što mogu. Ne mogu da kažem da sam doživela bilo kakvu diskriminaciju od bilo koga.

U tom pogledu, Apatin je veoma interesantna sredina jer se na većini rukovodećih mesta, uključujući direktore javnih preduzeća i ustanova, nalaze upravo žene. Mi smo se pri izboru saradnika isključivo vodili stručnošću i kvalitetnim kvalifikacijama, bez ikakvih unapred postavljenih matrica, i to se pokazalo kao odličan recept za uspeh.

Koliko lokalna samouprava uspeva da pomogne maloj privredi i sugrađanima koji žele da pokrenu sopstveni biznis?

Prethodnih pet godina uspešno sarađujemo sa Nacionalnom službom za zapošljavanje na realizaciji konkursa koji su, pre svega, namenjeni samozapošljavanju i zapošljavanju teže zapošljivih kategorija stanovništva. Kada se to posmatra na godišnjem nivou, reč je o broju između 10 i 20 korisnika. Međutim, kada sve to saberete na period od pet godina, dobijete broj ljudi koji odgovara jednoj manjoj firmi, a koja je proizašla direktno iz ovih naših konkursa. Veoma smo zadovoljni odzivom građana. Oni koji ne uspeju da realizuju sredstva na konkursima na nivou Pokrajine ili Republike, često dobiju podršku na nivou opštine. Mi im maksimalno pomažemo i prilikom pisanja biznis planova, ali im pružamo podršku i tokom same realizacije investicije. Delatnosti kojima se ovi naši sugrađani bave su najčešće zanatske i ugostiteljske — od frizera pa sve do automehaničara.

а
Foto: Dnevnik (iz arhive)

Svedoci smo da se mnoge manje opštine suočavaju sa odlivom mladih i smanjenjem broja đaka. Na koji način Opština Apatin podržava svoje srednje škole i motiviše učenike da se školuju upravo ovde?

Prepoznali smo jasnu potrebu da stipendiramo učenike koji upisuju srednje škole u Apatinu. Ove stipendije se odnose kako na učenike koji su iz Apatina i ovde imaju prebivalište, tako i na đake iz drugih sredina koji odluče da pohađaju našu srednju školu. Ono što je posebno interesantno jeste da, osim mesečnih stipendija za odlične učenike, pružamo i finansijsku pomoć za učenje socijalno ugroženim đacima.

Takođe, za sve učenike koji nemaju prebivalište na teritoriji naše opštine, obezbeđujemo potpuno besplatan boravak u domu učenika, besplatnu ishranu, kao i pokrivene troškove autobuske karte do njihovog mesta prebivališta.

Pored toga, na poslednjoj skupštinskoj sednici doneli smo odluku da od ove školske i sportske godine uvedemo još jednu veliku novinu. Naime, sportski klubovi koji imaju talentovane sportiste sa teritorije drugih opština, a koji treniraju i takmiče se kod nas, sada imaju mogućnost da za njih ostvare sportske stipendije. Ti mladi sportisti će, pored obezbeđenog smeštaja, dobijati i stipendiju. Na taj način direktno pomažemo rad lokalnih sportskih klubova, ali prevashodno pomažemo našim srednjim školama da privuku i zadrže što veći broj učenika. Naš krajnji cilj je da sačuvamo školska odeljenja, radna mesta prosvetnih radnika, ali i da dugoročno podignemo kvalitet same nastave u našem gradu.

Kakvu podršku opština pruža udruženjima građana, posebno onima koja se bave socijalnom i dečijom zaštitom?

Svake godine raspisujemo konkurs za pomoć udruženjima iz različitih oblasti. U najvećem delu na ove konkurse se javljaju boračka udruženja sa teritorije naše opštine. Imamo četiri takva udruženja, među kojima je najaktivniji i najažurniji SUBNOR. Pored toga što redovno učestvuju u svim našim lokalnim manifestacijama, ti ljudi pokazuju veliku volju da pišu knjige, održavaju tematske sastanke i drže edukativna predavanja.

Kada je reč o oblasti dečije zaštite, izdvojila bih izuzetno značajan rad udruženja „Mali princ“. To je udruženje koje okuplja decu sa različitim razvojnim poremećajima, najčešće sa autizmom. Oni se jednim delom finansiraju iz budžeta Opštine Apatin i organizuju adekvatne, preko potrebne programe za svoje članove — kako za samu decu, tako i za njihove roditelje. Oni su svakako najaktivniji u ovoj sferi.

Takođe, pružamo sistemsku podršku kroz institut ličnog pratioca. To nije podatak kojim treba da se hvalimo, jer je reč o stvarnoj potrebi naših sugrađana, ali Opština Apatin na mesečnom nivou finansira više od 40 ličnih pratilaca. Na godišnjem nivou, ova vrsta podrške lokalnu samoupravu košta oko 30 miliona dinara.

S. Aničić Ilić

Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar