MALA PRELA OŽIVELA TRADICIJU KOD SUBOTICE Tombola, ples i zimska nošnja na Majkinom salašu (FOTO)
Oko 200 mališana učilo je kako su se nekada bunjevački vršnjaci oblačili, radili i zabavljali tokom dugih zimskih večeri.
Dok su mali prsti nesigurno pipali vunu na vratilu, a oči radoznalo pratile kako se nit uvija i prede, na Majkinom salašu kod Subotice je oživela tradicija stara vekovima.
Drugo dečije prelo, manifestacija Centra za kulturu Bunjevaca, okupila je učenike koji uče bunjevački jezik – a judilo se ko će biti najuzbudljiviji: kviz o starim običajima ili tombola koja je zapalila atmosferu.
"Pravimo ga sa ciljem da obogatimo nastavu na bunjevačkom jeziku. Oni o prelu uće, ali je najbolje ako to napravimo za njih zanimljivije. Za nekih 10 do 15 godina biće neka nova publika na prelu. Deca najviše vole tombolu, a bitno je da vide nošnju ", smeje se Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, dok oko nje mališani u autentičnim nošnjama šetaju dvorištem.
Ovogodišnje prelo donelo je i novinu – izbor najlepše male prele. "To će biti neka nova publika naša na prelu i lipo će bit da znadu svu tradiciju", objašnjava Kujundžić Ostojić zašto je važno da najmlađi danas vide kako su njihovi vršnjaci nekada izgledali.
Umesto toga, nekoliko parova mladih obučenih u autentične zimske nošnje pokazuje kako su se Bunjevci oblačili u ovo doba godine.
"Potrudili smo se da napravimo jedan pravi zimski ugođaj. I ovo je sigurno jedan od onih razloga zbog čega dica izaberu bunjevački, odnosno da bude zanimljivo i interesantno", ističe predsednica Nacionalnog saveta.
Slađana Marković Stetak, učiteljica bunjevačkog jezika sa elementima nacionalne kulture, zna da su ovakvi časovi ono što deci zaista ostaje u sećanju.
"Druže se na jedan drugačiji način. Imaju priliku da vide i običaje, i kulturu, i jezik. A, kažem, najviše naglasak je na druženju", kaže ona.
Teorija iz udžbenika ovde dobija sasvim drugačiji smisao.
"Taj neki teorijski deo obradimo mi kroz časove. E, sad, ovde, kad dođu, imaju priliku da vide i praktično kako je to nekada izgledalo sve", objašnjava Marković Stetak.
Iskustvo sa časova otkriva zanimljivu razliku.
"Moje dosadašnje iskustvo govori da deca iz varoši imaju mnogo manje iskustva i mnogo manje se obrađuju teme o prelu i običaja nego dica u selu. Dica u selu veoma dobro znaju običaje i kulturu", primećuje nastavnica.
Jadranka Tikvicki, predsednica Odbora za obrazovanje pri Bunjevačkom nacionalnom savezu, potvrđuje da deca ovakve manifestacije iščekuju mesecima.
"Dici jako vole kad mi nešto za njih priredimo. Tako da smo ovo prelo već čekamo od početka škulske godine.Dici uvek treba dokazati zašto se štogod uči. Oni vole znanje da bude primenjeno u praksi, a nema ničeg boljeg kad se uči o prelu da sami dođu i gledaju kako ona izgleda", kaže Tikvicki.
Tikvicki je iskrena kada govori o izazovima savremene nastave.
"Ove nove generacije, naravno, su najmanje zainteresovane za klasičnu nastavu. Njima je uvek interesantnije kad se nešto radi, kad se uključuju razna savremena nastavna sredstva."
Manifestaciju je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a od prvog do osmog razreda na salašu su bili učenici iz svih škola koje realizuju nastavu na bunjevačkom jeziku.
Na kraju dana, dok su se mališani vraćali kući sa nagradama iz tombole i novim znanjem o tome kako su njihovi preci provodili zimske večeri, bila je jasna jedna stvar , tradicija ostaje živa samo kada se deci prikaže na pravi način.
Sandra Iršević