BANAĆANIN ZASADIO 100.000 SADNICA BAGREMA Poslao važnu poruku o pošumljavanju u Vojvodini, a evo gde su pravi vetrobran
Većina poljoprivrednika u banatskoj ravnici i dalje igra na sigurno i oslanja se na ratarstvo, ali jedan domaćin iz sela Iđoš, kod Kikinde, odlučio je da napravi zaokret koji sada privlači pažnju širom regiona.
Umesto pšenice i kukuruza izabrao je drveće.
Radivoj Lagundžin danas je, prenosi RTV, poznato ime u svetu rasadničarstva, a njegov najnoviji potez ostavlja bez daha - čak 100.000 zasađenih sadnica bagrema!
Ovaj poduhvat nije samo poslovni iskorak, već i snažna poruka o značaju pošumljavanja i očuvanja prirode u Vojvodini.
- Volimo drveće i uživamo u tome da ga sadimo i uzgajamo. Bagrem je posebno zanimljiv jer ovde je prisutan vekovima i ima ogromnu vrednost. U njemu smo videli priliku da spojimo ljubav prema prirodi i mogućnost zarade - kaže Lagundžin.
Njegov izbor nije slučajan. Bagrem je jedna od najkorisnijih vrsta na ovim prostorima. Odlično služi kao ogrev, čak i kada nije potpuno suv, značajan je za pošumljavanje i sprečavanje erozije, a predstavlja i ključnu biljku za proizvodnju vrhunskog meda.
- Kada procveta cela okolina oživi. Pčele ga obožavaju, a bagremov med je među najcenjenijima. To je drvo koje opstaje i kada su uslovi teški - simbol je izdržljivosti i rasta - objašnjava on.
Ova priča pokazuje da banatska zemlja, kada se nađe u pravim rukama, može da donese mnogo više od klasične poljoprivredne proizvodnje. Ideja jednog čoveka pretvara ravnicu u šumu i daje primer drugima da razmišljaju drugačije.