Industrijske zone menjaju lice Zrenjanina: Grad nastavlja da privlači velike investicije
Privreda Zrenjanina ima tradiciju dugu nekoliko vekova, a razvoj grada od zanatskog centra do jednog od najznačajnijih industrijskih središta u Srbiji predstavlja osnov na kojem se i danas zasniva njegov investicioni potencijal.
Zahvaljujući bogatoj industrijskoj istoriji, razvijenoj infrastrukturi i novim ulaganjima, Zrenjanin je danas prepoznat kao jedna od najatraktivnijih destinacija za investitore u Republici Srbiji.
Počeci privrednog razvoja ovog područja vezuju se za period turske vladavine, kada je Mehmed-paša Sokolović proglasio tadašnji Bečkerek sedištem sandžaka i naložio otvaranje prvih zanatskih radionica. Time su postavljeni temelji organizovane privredne aktivnosti u gradu.
Nakon odlaska Osmanlija, u Bečkerek se planski doseljavaju stanovnici iz srednje Evrope, donoseći nova znanja, tehnologije i zanatske veštine. Istovremeno, isušivanje okolnih močvara i pretvaranje zemljišta u obradive površine doprineli su razvoju poljoprivrede, a samim tim i potrebe za preradom sirovina i unapređenjem transporta.
U vreme industrijske revolucije nastaju prvi značajniji proizvodni pogoni, među kojima su pivare i fabrike za preradu lana, čime privreda dobija potpuno novu dimenziju. Dodatni zamah razvoju dao je dolazak železnice krajem 19. veka, kada Zrenjanin postaje važna industrijska i saobraćajna tačka.
Već nakon Prvog svetskog rata grad je bio treći industrijski centar tadašnje države, odmah iza Maribora i Zagreba, dok je u periodu posle Drugog svetskog rata izrastao u industrijski centar Banata i jedan od vodećih privrednih centara Vojvodine i nekadašnje Jugoslavije.
Posebno mesto u privrednoj istoriji zauzimaju devedesete godine prošlog veka, kada je Zrenjanin bio poznat kao jedan od najvećih proizvođača hrane zahvaljujući koncernu „Servo Mihalj“, koji je zapošljavao oko 25.000 radnika. Međutim, raspad Jugoslavije, ekonomske sankcije, inflacija i gubitak velikog tržišta ostavili su snažne posledice na lokalnu privredu.
Novi razvojni ciklus započeo je pokretanjem projekta „Zrenjanin Open“, koji je imao za cilj privlačenje domaćih i stranih investicija. Oslanjajući se na dugu industrijsku tradiciju, povoljan geografski položaj, kvalifikovanu radnu snagu i razvijenu poslovnu infrastrukturu, grad je postepeno uspeo da obnovi investicionu atraktivnost.
Danas Zrenjanin raspolaže infrastrukturno opremljenim industrijskim zonama koje predstavljaju osnov za dalji privredni razvoj. Iskustvo domaćih kompanija u saradnji sa međunarodnim partnerima, kao i prilagođenost poslovanju prema savremenim standardima, dodatno doprinose konkurentnosti lokalne privrede.
Jedan od najznačajnijih pokazatelja tog razvoja jeste realizacija najveće grinfild investicije u istoriji Srbije - fabrike pneumatika „Linglong Tajr“. Proizvodni kompleks, smešten u industrijskoj zoni „Jugoistok“, prostire se na oko 96 hektara, a u njegovu izgradnju uloženo je gotovo milijardu američkih dolara. Proizvodnja u fabrici zvanično je pokrenuta 2024. godine.
“Savremeni razvoj industrije u Zrenjaninu oslanja se na spoj bogate tradicije i novih investicija. Upravo ta kombinacija predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala grada i osnov za dalje jačanje privrede, otvaranje novih radnih mesta i unapređenje poslovnog ambijenta”, ističu u Gradskoj upravi.
Projekat „Zrenjanin u transformaciji – industrija i nove investicije “ realizuje Dnevnik Vojvodina Press, a sufinansira Grad Zrenjanin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.