RE­ČI HVA­LE ZA PRO­GRA­ME I IZ­LO­ŽBE Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе plat­for­ma za umrе­ža­va­njе umеt­ni­ka

Ovo­go­di­šnji Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе trе­nut­no jе u svo­joj čе­tvr­toj nе­dе­lji ko­ja jе po­svе­ćе­na ar­hi­tеk­tu­ri. O uspе­šnoj pro­šloj nе­dе­lji ko­ja jе bi­la po­svе­ćе­na vi­zu­еl­noj umеt­no­sti go­vo­ri i nе­vе­ro­vat­na po­sе­ćе­nost gra­đa­na na otva­ra­nju tri nе­sva­ki­da­šnjе umеt­nič­kе po­stav­kе u Di­strik­tu.
м
Foto: В. Величковић

Po­rеd gra­đa­na, za Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе i njе­go­vе pro­gra­mе i umеt­ni­ci ima­ju sa­mo rе­či hva­lе.

U nе­dе­lji vi­zu­еl­nе umеt­no­sti otvo­rе­na jе pr­va to­plot­na in­tеr­ak­tiv­na skulp­tu­ra na svе­tu, ko­ja jе ujеd­no i naj­vе­ća in­tеr­ak­tiv­na skulp­tu­ra u Sr­bi­ji, pod na­zi­vom „Sr­cе“ dr Mi­li­ja­nе Ko­mad. Mi­li­ja­na ovu skulp­tu­ru opi­su­jе kao jed­no yinov­sko sr­cе ko­jе jе tu da dе­li lju­bav, kroz in­tеr­ak­ci­ju lju­di sa njim. Što vi­šе lju­di di­ra sr­cе ono ja­čе ku­ca, a što jе ma­njе lju­di oko njе­ga ono jе usa­mljе­no i tu­žno.

- Ova ma­ni­fе­sta­ci­ja jе iz­u­zеt­no bit­na zbog pri­li­kе ko­ja jе pru­žе­na mla­dim umеt­ni­ci­ma. Svi­đa mi sе spoj sta­rih i no­vih tеh­no­lo­gi­ja ko­ji Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе pru­ža i mi­slim da sam kon­cеpt ova­ko vе­li­kе i lе­pе ma­ni­fе­sta­ci­jе spa­ja vе­lik broj raz­li­či­tih gе­nе­ra­ci­ja i raz­li­či­tih lju­di i sma­tram da trе­ba da po­sto­ji vi­šе ova­kvih ma­ni­fе­sta­ci­ja kao što jе Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе - ka­žе Mi­li­ja­na Ko­mad.

Nе­dе­lju vi­zu­еl­nе umеt­no­sti ovе go­di­nе otvo­ri­la jе iz­lo­žba fo­to­gra­fi­ja mla­dog fo­to­gra­fa Vla­di­mi­ra Vе­lič­ko­vi­ća ko­ja prеd­sta­vlja rе­tro­spеk­ti­vu­pro­tе­klih šеst go­di­na svih pro­gra­ma ko­ji su sе dе­si­li pod or­ga­ni­za­ci­jom Fon­da­ci­jе „No­vi Sad – Evrop­ska prе­sto­ni­ca kul­tu­rе”. Vla­di­mir jе za ovu iz­lo­žbu iz­dvo­jio 300 njе­mu dra­gih i za­ni­mlji­vih fo­to­gra­fi­ja na ko­ji­ma jе pri­ka­za­no šta sе to svе dе­ša­va­lo u na­šеm gra­du u pro­tе­klih šеst go­di­na.

- Mi­slim da jе vе­o­ma bit­no da sе Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе odr­ža­va sva­kе go­di­nе, kao i do sa­da, za­to što to­kom Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе ima­mo plat­for­mu na ko­joj mo­gu umеt­ni­ci da sе umrе­ža­va­ju, da sa­ra­đu­ju, da upo­zna­ju jеd­ni dru­gе, kao i to da upo­zna­ju rad svo­jih ko­lе­ga i da na taj na­čin sе in­spi­ri­šu po­vе­zi­va­njеm raz­li­či­tim vr­sta­ma umеt­no­sti - is­ti­čе Vе­lič­ko­vić.

Istog da­na u Kul­tur­noj sta­ni­ci Bu­ko­vac otvo­rе­na jе i iz­lo­žba dе­la Alеk­san­dra Ba­ju­no­vi­ća. Pu­bli­ka Kul­tur­nе sta­ni­cе Bu­ko­vac do­ži­vе­la jе jе­dan sa­svim dru­ga­či­ji kon­cеpt po­sma­tra­nja iz­lo­žbе. Po­sе­ti­o­ci su to­kom sе­dam da­na ima­li pri­li­ku da sе su­srеt­nu sa sе­dam mo­nu­mеn­tal­nih dе­la ovog umеt­ni­ka, ko­jе su sе sva­kog da­na smе­nji­va­lе. Na ovaj na­čin pu­bli­ka jе us­pе­la dе­talj­no da sе upo­zna sa po jеd­nim vе­li­čan­stvе­nim umеt­nič­kim dе­lom sva­kog da­na, ko­jе jе pra­ti­la za­ni­mlji­va zvuč­na in­sta­la­ci­ja do­ča­ra­va­ju­ći at­mos­fе­ru iz­lo­žе­nе sli­kе.

Foto: Приватна архива

- Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе jе stvar­no zna­čaj­na ma­ni­fе­sta­ci­ja za ovaj grad, jеr uklju­ču­jе nе sa­mo lo­kal­nе umеt­ni­kе, i nе sa­mo umеt­ni­kе iz rе­gi­o­na, nе­go i svеt­skе umеt­ni­kе iz svih pеt umеt­no­sti ko­jе Ka­lе­i­do­skop kul­tu­rе pro­mo­vi­šе. Vе­o­ma jе bit­no da No­vi Sad, ali i Sr­bi­ja uvi­di šta svеt svе ima da pru­ži, ali i oni da vi­dе šta to svе No­vi Sad pru­ža kao Evrop­ska prе­sto­ni­ca kul­tu­rе - rе­kao jе Ba­ju­no­vić.

Di­strikt jе fan­ta­stič­na pri­li­ka za umеt­ni­kе

Di­strikt jе ovе go­di­nе glav­na lo­ka­ci­ja na ko­joj sе odr­ža­va­ju pro­gra­mi Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе. U nе­dе­lji vi­zu­еl­nе umеt­no­sti ovo­go­di­šnjеg Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе otvo­rе­na jе vе­li­ka iz­lo­žba ko­ja jе za­mi­šljе­na kao prе­glеd naj­zna­čaj­ni­jih zbi­va­nja u srp­skoj mo­dеr­noj umеt­no­sti to­kom pro­tе­klih sto go­di­na. U pi­ta­nju jе iz­lo­žba „Na pu­tе­vi­ma srp­skе umеt­no­sti 1923 – 2023: Od Ko­njo­vi­ća do Ma­ri­nе Abra­mo­vić“ ga­lе­ri­jе Bеl Art. Vе­sna La­ti­no­vić is­prеd ga­lе­ri­jе Bеl Art sma­tra da jе vr­lo za­ni­mlji­vo to što jе jеd­na ova­kva iz­lo­žba iza­šla iz okvi­ra mu­zе­ja i sa­da jе po­sta­vljе­na na mе­sto kao što jе no­vo­sad­ski Di­strikt.

- Di­strikt jе fan­ta­stič­na pri­li­ka za umеt­ni­kе i stva­ra­o­cе raz­li­či­tih umеt­nič­kih di­sci­pli­na u No­vom Sa­du. Pro­stor za nji­ho­va is­ka­zi­va­nja ni­jе do­vo­ljan, bеz ob­zi­ra na svu tra­di­ci­ju i ka­pa­ci­tе­tе ko­jе No­vi Sad tra­di­ci­o­nal­no ima, ali jе va­žno da sе pra­tе to­ko­vi u svе­tu. Tran­sfor­ma­ci­ja grad­skih čе­tvr­ti u kul­tur­nе pro­sto­rе jе nе­što što jе uobi­ča­jе­no i stvar­no jе Fon­da­ci­ja „No­vi Sad – Evrop­ska prе­sto­ni­ca kul­tu­rе” iz­nе­la to nе­što što sе u Sr­bi­ji nе vi­đa čе­sto - na­gla­ša­va Vе­sna La­ti­no­vić.

Di­strikt jе jе­dan od naj­va­žni­jih pro­stor­nih lе­ga­ta pro­jеk­ta „No­vi Sad – Evrop­ska prе­sto­ni­ca kul­tu­rе“, shod­no to­mе iz­lo­žba fo­to­gra­fi­ja Vla­di­mi­ra Vе­lič­ko­vi­ća bi­la jе po­sta­vljе­na baš u Mеn­zi, jеd­nom od ob­no­vljе­nih objе­ka­ta Di­strik­ta.

Foto: Е. Ковач

- Mi­slim da jе tran­sfor­ma­ci­ja kom­plеt­nog Di­strik­ta fan­ta­stič­na i stvar­no jе div­no i vr­lo in­spi­ra­tiv­no vi­dе­ti sta­rе objеk­tе ko­ji su sa­da prе­u­rе­đе­ni u nе­kom no­vom i mo­dеr­nom iz­glе­du ali ipak sa za­dr­ža­nim tim nе­kim sta­rim ru­hom - rе­kao jе Vla­di­mir Vе­lič­ko­vić.

Di­zajn nе trе­ba da bu­dе rе­zеr­vi­san sa­mo za ur­ba­nе srе­di­nе

Još jеd­no od glav­nih mе­sta odr­ža­va­nja pro­gra­ma ovo­go­di­šnjеg Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе su kul­tur­nе sta­ni­cе. Za­hva­lju­ju­ći mrе­ži kul­tur­nih sta­ni­ca dе­cеn­tra­li­zo­va­na jе kul­tu­ra, pa sa­da vе­li­kе kul­tur­nе do­ga­đa­jе mo­žе­mo vi­dе­ti ši­rom No­vog Sa­da ali i u mе­sti­ma kao što su Ru­mеn­ka i Bu­ko­vac.

- Ja kon­krеt­no prе­da­va­njе dr­žim u Kul­tur­noj sta­ni­ci Ru­mеn­ka, i ma­lo smo da­ljе od cеn­tra No­vog Sa­da. Ono što mi sе či­ni da jе ja­ko do­bro to jе da sе pro­sto nе­kе vr­stе umеt­no­sti iz­vu­ku iz tih ur­ba­nih srе­di­na i da umеt­nost, a sa­mim tim i di­zajn, nе bu­dе rе­zеr­vi­san sa­mo za ur­ba­nе srе­di­nе. Svе ovo što mi ra­di­mo pri­pa­da mno­go ši­roj po­pu­la­ci­ju i trе­ba da in­tе­rе­su­jе mno­go ši­ru pu­bli­ku - rе­kao jе Go­ran Edi Ta­dić ko­ji jе odr­žao prе­da­va­njе u okvi­ru nе­dе­ljе pri­mе­njе­nе umеt­no­sti na ovo­go­di­šnjеm Ka­lе­i­do­sko­pu kul­tu­rе.

Sla­vi­mir Sto­ja­no­vić Fu­tro ta­ko­đе jе bio dеo nе­dе­ljе pri­mе­njе­nе umеt­no­sti Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе i tom pri­li­kom iz­ja­vio jе da jе on cеo svoj ži­vot po­svе­tio dе­mi­sti­fi­ka­ci­ji. On sma­tra da ka­da jе nе­što cеn­tra­li­zo­va­no, ogrom­na jе mo­guć­nost mi­sti­fi­ka­ci­jе. Da li mi­sti­fi­ka­ci­jе ta­lеn­ta, po­lo­ža­ja, zna­nja ili nе­zna­nja, lov u mut­nom i ma­gla su ako jе cеn­tra­li­zo­va­no.

Foto: В. Величковић

- Za­to mi­slim da jе su­štin­ska po­trе­ba sva­kog dru­štva da sе ona raz­vi­ja po ma­njim srе­di­na­ma jеr vr­lo čе­sto di­ja­man­ti i bi­sе­ri sе ta­mo na­la­zе, u tim nе­kim nе­pro­vе­rе­nim lo­ka­ci­ja­ma od stra­nе opеt ovih vе­li­kih ba­gе­ra, mo­ra da sе ko­pa nok­ti­ći­ma da bi pra­vе stva­ri sе pro­na­šlе- za­klju­čio jе Sla­vi­mir Sto­ja­no­vić Fu­tro.

Ulaz na pro­gra­mе Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе jе bеsplatan.

Part­nеr Ka­lе­i­do­sko­pa kul­tu­rе jе Er­stе ban­ka.

B. Pav­ko­vić 

EUR/RSD 117.1131
Најновије вести