U BATERIJAMA JE BUDUĆNOST ZA ČUVANJE ENERGIJE U SRBIJI Evo šta možemo da naučimo od Šveđana u energetskoj tranziciji
Predstavnici institucija, energetskih kompanija, regulatornih tela, operatora mreže, akademske zajednice i privatnog sektora iz Srbije nedavno su u bili u Švedskoj.
Cilj posete bila je razmena znanja i iskustava u oblastima energetske tranzicije, razvoja elektroenergetskih mreža, integracije obnovljivih izvora energije, fleksibilnosti elektroenergetskog sistema i primene baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS).
Srbija ima potencijal da bude među regionalnim predvodnicima u primeni ovih tehnologija (direktorka Vimab Srbija Aleksandra Kostić)
Među učesnicima je bila i kompanija Vimab Srbija, koja predstavlja švedsku kompaniju- Vim Energy Systems na tržištu Srbije i regiona. Po rečima direktorke Vimab Srbija Aleksandre Kostić, poseta je bila odlična prilika da se srpska delegacija upozna s iskustvima vodećih švedskih institucija i kompanija iz ove oblasti.
- Elektroenergetske mreže širom Evrope, pa i u Srbiji, projektovane su u vreme kada se električna energija proizvodila uglavnom u velikim elektranama, a danas je mnogo drugačije - kaže Aleksandra Kostić.
- Energetski sistem ubrzano se menja, sve više energije dolazi iz solarnih i vetroelektrana, koje zavise od vremenskih uslova, a istovremeno raste potrošnja.
Kada postoji višak energije, baterija je skladišti, a kada je proizvodnja manja ili je potrošnja veća, vraćaju je u elektroenergetski sistem
Kada postoji višak energije, baterija je skladišti, a kada je proizvodnja manja ili je potrošnja veća, vraćaju je u elektroenergetski sistem. Na taj način se doprinosi stabilnosti mreže, balansiranju sistema, efikasnijoj integraciji OIE, smanjuje rizik od poremećaja u radu sistema poput prošlogodišnjih događaja u Španiji i Portugalu, kada je došlo do velikih prekida u snabdevanju strujom.
- Što je veći udeo energije iz sunca i vetra, veća je i potreba za skladištenjem energije. Zato se baterijski sistemi danas smatraju neophodnim delom moderne energetske infrastrukture i jednim od ključnih alata za stvaranje pouzdanog, stabilnog i fleksibilnog energetskog sistema. U mnogim evropskim zemljama baterijski sistemi za skladištenje energije već su ključni element energetske tranzicije i deo gotovo svih novih projekata OIE, a i Srbija je na tom putu i u veoma važnom trenutku razvoja tržišta skladištenja energije - kaže Aleksandra Kostić.
Promene velike i brze
- Promene u energetskim sistemima su velike i brze i zato održavanje ravnoteže između proizvodnje i potrošnje postaje sve složenije - kaže Kostić.
- Električna energija mora da se proizvodi i troši u istom trenutku, a upravo tu važnu ulogu imaju baterijski sistemi za skladištenje energije koji omogućavaju veću integraciju OIE, stabilniji rad elektroenergetskog sistema, smanjenje opterećenja mreže, pružanje pomoćnih usluga operatorima sistema i veću energetsku sigurnost i otpornost sistema.
Po njenim rečima, poslednjih godina investicije u solarne i vetroelektrane značjno rastu te je potreba za fleksibilnošću sistema sve izraženija. Istovremeno, regulatorni okvir za baterijske sisteme se razvija, a interesovanje investitora, energetskih kompanija i industrije za BESS projekte kontinuirano raste.
- Zahvaljujući rastućem broju projekata solarnih i vetroelektrana, kao i potrebi za većom stabilnošću i fleksibilnošću elektroenergetskog sistema, Srbija ima potencijal da bude među regionalnim predvodnicima u primeni ovih tehnologija. Srbija razvija zakonodavni okvir u ovoj oblasti, uz postepeno usklađivanje sa evropskim standardima, što je prirodan i kompleksan proces koji prati transformaciju energetskog sektora i koji zahteva vreme. Paralelno sa razvojem zakonodavnog okvira, u Srbiji postoji otvorenost stručne javnosti za nova znanja i iskustva, uz jasnu svest o potrebi modernizacije energetskog sistema - ukazuje naša sagovornica.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.