PORASLA SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMENA SRBIJE Članice Evropske unije čine 57,9 odsto ukupne razmene; EVO ko su najveći spoljnotrgovinski partneri
BEOGRAD: Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-jun 2025. godine iznosila je 37.406,5 miliona evra, što je rast od 10,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije izražena u dolarima u istom periodu iznosila je 40.816,3 miliona dolara i bila je veća za 11,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 18.046,0 miliona dolara, što čini povećanje od 11,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 22.770,3 miliona dolara, što je za 11,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 16.534,7 miliona evra, što čini povećanje od 10,2 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Uvoz robe imao je vrednost od 20.871,8 miliona evra, što predstavlja povećanje od 10,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 4.724,3 miliona dolara, što čini povećanje od 12,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Izražen u evrima, deficit iznosi 4.337,1 miliona evra, što je povećanje od 12,1 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 79,3 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,5 odsto.
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Zemlje članice Evropske unije čine 57,9 odsto ukupne razmene.
Glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su kada je reč o izvozu Nemačka - 2.569,6 miliona evra, zatim BiH 1.005,4 miliona evra, Italija 993,2 miliona evra, Kina 982,8 miliona evra i Mađarska 778,4 miliona evra, a kod uvoza Kina 2.990,8 miliona evra, Nemačka 2.418,4 miliona evra, Italija 1.364,9 miliona evra, Mađarska 1.083,3 miliona evra i Turska 1.029,8 miliona evra.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1.481,1 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza: žitarica i proizvoda od njih, drumskih vozila, nafte i naftnih derivata, pića, medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Izvoz Srbije iznosi 2.615,3 mil. dolara, a uvoz 1.134,3 mil. dolara za posmatrani period.
Pokrivenost uvoza izvozom je 230,6 odsto. Izraženo u evrima, izvoz iznosi 2394,4 mil. evra, a uvoz 1042,0 mil. evra (suficit iznosi 1352,4 mil. evra, a pokrivenost uvoza izvozom 229,8 odsto).
Posmatrano pojedinačno po zemljama, veći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz bliskog okruženja: Crnom Gorom (izvoze se najviše električna energija i lekovi za maloprodaju, a uvoze se najviše električna energija i sušeno svinjsko meso), Severnom Makedonijom (izvoze se električne energija i električni provodnici, a uvoze se električna energija i katalizatori na nosaču) i Bosnom i Hercegovinom (izvoze se gasna ulja i električna energija, a uvoze se električna energija i neanglomerisani lignit).
Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Bugarskom, Slovačkom, Češkom, Rumunijom, Nemačkom...
Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (najviše zbog uvoza telefona za mrežu stanica). Sledi deficit sa: Turskom, Kazahstanom, Italijom, Ruskom Federacijom, Mađarskom...
Posmatrano regionalno, najveći udeo u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (32,6 odsto); sledi Beogradski region (22,7 odsto), Region Južne i Istočne Srbije (21,9 odsto), Region Šumadije i Zapadne Srbije (21,2 odsto), a oko 1,5 odsto izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveći udeo u uvozu Srbije imao je Beogradski region (45,1%); slede Region Vojvodine (31,0%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (13,1%), Region Južne i Istočne Srbije (8,9%), a oko 2,0% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe.
Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 62,3% (11250,2 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 25,3% (4559,6 mil. dolara) i oprema, 12,4% (2235,9 mil. dolara). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (0,2 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 53,3% (12145,9 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 21,3% (4858,3 mil. dolara), i oprema, 11,7% (2675,0 mil. dolara). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 13,6% (3091,1 mil. dolara).
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), izvoz prvih pet odseka čini 33,8% ukupnog izvoza. Uvoz prvih pet odseka čini 24,8% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 13,8%.
U junu 2025. godine je izvezeno je robe u vrednosti od 3310,4 miliona dolara, što čini povećanje od 21,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 3891,0 miliona dolara, što je povećanje od 13,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Izraženo u evrima izvezeno je robe u vrednosti od 2885,2 miliona evra, što čini povećanje od 14,1% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Uvoz je iznosio 3391,7 miliona evra, što je povećanje od 6,6% u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Računato u dolarima, desezonirani indeks jun 2025/maj 2025. godine pokazuje rast izvoza za 3,3% i pad uvoza za 0,3%. Računato u evrima, desezonirani indeks jun 2025/maj 2025. godine pokazuje rast izvoza za 4,0% i rast uvoza za 1,7%.
Prema Nomenklaturi statistike spoljne trgovine (NŠT) za mesec jun:
Na listi prvih pet proizvoda u izvozu, prvo mesto zauzima izvoz setova provodnika za avione, vozila i brodove (163 mil. dolara); drugo mesto pripada izvozu rafinisanog bakra (143 mil. dolara); na trećem mestu je izvoz ruda bakra i koncentrata (120 mil. dolara); sledi izvoz ostalih mašina, uređaja i opreme (74 mil. dolara); poslednje mesto pripada izvozu ostalih delova i pribora za motorna vozila (70 mil. dolara).
Lista prvih 5 proizvoda u uvozu pokazuje da su lekovi za maloprodaju (129 mil. dolara) naš prvi uvozni proizvod; drugi po značaju je uvoz sirove nafte i ulja od bituminoznih minerala (97 mil. dolara); na trećem mestu liste je uvoz električne energije (65 mil. dolara); sledi uvoz generatorskih agregata (56 mil. dolara); poslednje mesto zauzima uvoz prirodnog gasa u gasovitom stanju (51 mil. dolara);
Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija.