REALNI BDP UVEĆAN ZA OKO 2,2 POSTO Srpsku privredu povukli GRANDE PANDA I CITROEN C3
Realni BDP Republike Srbije je u periodu januar-jul ove godine uvećan za oko 2,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a pozitivan učinak industrije je sve izraženiji, navodi se u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Fizički obim industrijske proizvodnje u julu je bio veći za 5,5 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Proizvodnja je uvećana u 17 oblasti, koje čine 81 odsto ukupne industrijske proizvodnje. Ipak, automobilski sektor se izdvaja kao ključni generator uvećanja proizvodnje prerađivačkog sektora i vrednosti robnog izvoza. To, pre svega, zahvaljujući proizvodnji električnih vozila, fijat grande pande i citroena C3 u fabrici Stelantisa u Kragujevcu. Da je to tako potvrdio je nedavno i naučni saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu i urednik biltena MAT Ivan Nikolić, koji je rekao da se početkom godine, a posebno od juna, povećala i proizvodnja i izvoz automobila iz Stelantisa u Kragujevcu.
U periodu od početka godine, u budžetu Republike ostvaren je deficit od 22,9 milijardi dinara, što je za 93,7 milijardi lošiji fiskalni rezultat u poređenju sa istim periodom prethodne godine, ali i za 118,8 milijardi bolje od budžetskog plana za ovaj period.
Realni BDP u periodu januar-jul ove godine uvećan je za oko 2,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine
U junu i julu je registrovana mesečna inflacija od 0,9 i 0,6 odsto, te međugodišnja inflacija od 4,6 odsto i 4,9 odsto.
Inače, najveći pozitivan doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje u prvih sedam meseci potekao je od prerađivačkog sektora i to 2,8 procentna poena). Sledi Rudarstvo sa doprinosom od oko 0,46, dok sektor Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija predstavlja odbitnu stavku sa približno -0,3procentna poena...
Rast izvoza
Kako je navedeno, tokom prethodnih sedam meseci vrednost robnog izvoza stabilno raste.
Pokrivenost uvoza izvozom je veća nego lane i u periodu maj-jul ove godine vrednost ovog koeficijenta je dodatno popravljena na 81,3 odsto (lane 76,9 odsto), da bi u junu bio dostignut i istorijski maksimum od 86,8 odsto.
Glavni argument protiv ograničavanja marži je da su one posledica visokih operativnih troškova, kao što su plate, kirija, struja i logistika, ali ako su troškovi rada i energije u drugim zemljama, kao u Austriji, Nemačkoj i Francuskoj, višestruko veći a marže ipak niže, to jasno pokazuje da domaći visoki troškovi nisu primarni uzrok visokih marži, navode autori MAT-a.
Činjenica da su marže u domaćim trgovinskim lancima višestruko veće nego u bogatijim zemljama, sa znatno višim troškovima, nepobitan je dokaz da se ne radi o normalnom tržišnom fenomenu, već o neuspehu tržišta uzrokovanom nedostatkom konkurencije i potencijalnim kartelskim ponašanjem. U ovoj situaciji, ograničavanje marži nije samo kratkoročna mera olakšanja, već nužan korak da se zaštite potrošači dok se ne reši koren problema, smatraju autori MAT-a.