STAN ILI PLEMENITI METAL: ČETIRI GODINE KASNIJE – VELIKA RAZLIKA Betonska štednja donela zaradu od 38 posto, a zlato čak 128
Građani Srbije tradicionalno najviše veruju nekretninama. Stan je opipljiva imovina koja može da se koristi, izdaje ili ostavi naslednicima, pa se doživljava kao sigurnost za porodicu.
Berza, investicioni fondovi i drugi finansijski instrumenti znatno su manje zastupljeni, pa se veliki deo raspoloživog kapitala usmerava u stanove, čak i kada vlasnici nemaju nameru da u njima žive.
Koliko se nekretnine koriste i kao oblik štednje pokazuje Popis stanovništva iz 2022. godine. Od 3,61 milion stanova u Srbiji, 510.258 bilo je privremeno nenastanjeno, a 123.584 napušteno. To znači da je gotovo 634.000 stanova, odnosno oko 17,5 odsto stambenog fonda, bilo bez stalnih stanara u vreme popisa.
U Novom Sadu bilo je 27.583 privremeno nenastanjena i 1.146 napuštenih stanova, u Subotici 9.073 i 1.444, Zrenjaninu 6.174 i 1.514, Kikindi 2.668 i 805, Sremskoj Mitrovici 4.508 i 977, a u Rumi 2.567 i 520. U tim gradovima bez stalnih stanara bilo je između 13,6 i 16 odsto stambenog fonda. To ne znači da su svi ti stanovi kupljeni kao investicija – među njima su i novi, neuseljeni, stanovi u ostavinskim postupcima, oni koji se renoviraju ili čekaju prodaju. Ipak, broj praznih stanova pokazuje da nekretnina u Srbiji ima i ulogu „betonske štednje“.
U Novom Sadu bilo je 27.583 privremeno nenastanjena i 1.146 napuštenih stanova
RGZ je za 2025. i prvu polovinu 2026. objavio podatke o stvarno ostvarenim ugovorenim cenama, a ne o cenama iz oglasa. U prvoj polovini 2026. najviša prosečna cena bila je u Novom Sadu – 2.359 evra po kvadratu. Slede Subotica sa 1.363, Sremska Mitrovica sa 1.358, Zrenjanin sa 1.277 i Kikinda sa 957 evra.
Za poređenje sa zlatom važnija je promena cena tokom vremena. Zato je korišćen RGZ indeks cena stanova, koji uzima u obzir površinu, starost, kvalitet i lokaciju nekretnina.
Važna i kirija
Stan, međutim, ima upotrebnu vrednost i može obezbediti mesečni prihod od zakupa. U Novom Sadu kvalitetan stan na dobroj lokaciji ima veće tržište potencijalnih zakupaca nego u manjim gradovima. U Kikindi, Zrenjaninu ili Rumi početna cena može biti niža, ali su manji i broj potencijalnih zakupaca i likvidnost.
Zlato je u analiziranom periodu imalo veći rast tržišne vrednosti, dok stan može da obezbedi prihod i praktičnu upotrebnu vrednost. Konačna računica zavisi i od troškova kupovine i prodaje, održavanja, poreza, zakupa i načina finansiranja.
Prema tom indeksu, stanovi u Srbiji su od kraja 2021. do kraja 2025. poskupeli oko 38 odsto, a u Vojvodini oko 36 odsto. Indeks daje realniju sliku od prostog poređenja prosečnih cena. U drugom tromesečju 2026. prosečna cena kvadrata u Srbiji bila je 16,3 odsto viša nego godinu ranije, dok je indeks pokazao rast od 5,25 odsto, jer prosečna cena zavisi i od strukture prodatih stanova.
Na kraju 2021. fina unca zlata vredela je oko 1.609 evra, a krajem 2025. približno 3.669 evra. Njena vrednost je za četiri godine porasla oko 128 odsto. U istom periodu cene stanova u Srbiji porasle su oko 38, a u Vojvodini oko 36 odsto.
9.073 nenastanjenih stanova u Subotici
To, ipak, nije potpuno poređenje ukupnog prinosa. Stan može da donosi prihod od zakupa, dok zlato ne stvara redovan prihod. Vlasnik stana, s druge strane, ima troškove poreza, održavanja, popravki i opremanja, kao i rizik perioda bez zakupca. Kod kupovine na kredit u računicu ulaze i kamate. Kod fizičkog investicionog zlata nema zakupnine, stanara i popravki, a može se kupovati i prodavati u manjim količinama. Ipak, investitor ne dobija berzansku cenu u celosti, jer postoji razlika između prodajne i otkupne cene trgovca.
36 odsto prosečno poskupeli stanovi u Novom Sadu
Georgi Hristov, direktor kompanije „Taveks zlato i srebro“, kaže da ne postoji univerzalno najbolja investicija, već da izbor zavisi od ciljeva investitora.
– Nekretnine imaju svoju vrednost, posebno kada donose prihod od zakupa i kada se posmatraju kao dugoročna imovina. Međutim, podaci za period od 2021. do 2025. godine pokazuju da je investiciono zlato ostvarilo znatno snažniji rast tržišne vrednosti, uz veću likvidnost i mogućnost postepenog ulaganja i prodaje. Upravo zbog te fleksibilnosti i činjenice da nije vezano za jedno lokalno tržište, sve više investitora danas zlato ne posmatra kao alternativu nekretninama, već kao deo diversifikovanog portfolija – kaže Hristov.