DESETKOVANI PRINOSI U BANATU I SREMU Paori nemoćni pred sušom SPASAVAJU ŠTA SE SPASTI MOŽE Prizori iz atara više LIČE NA JESEN, nego na početak avgusta!
KIKINDA, SREMSKA MITROVICA: Mehanizacija je već u atarima Banata i Srema, ali ne zbog rekordnog roda, već da bi se spaslo šta se spasti može.
Intenzivan toplotni talas i višemesečna suša uzimaju danak, a kukuruz se bori za svako zrno dok poljoprivrednici sa strepnjom gledaju u nebo i već sada sabiraju gubitke.
Toplotni talas koji je zahvatio Vojvodinu spaljuje useve i dovodi ratare u očaj. Kukuruz, koji bi u ovom periodu trebalo da bude u punoj snazi, suši se i propada, a prinosi su već sada desetkovani.
Iako je teško precizno prognozirati kolika će šteta biti, situacija na terenu, posebno u banatskim i sremskim atarima, ne uliva nimalo optimizma.
U Banatu već počela "žetva" za silažu
U banatskom selu Neuzina, slika je poražavajuća. Žuti, sasušeni kukuruz i traktori koji ga skidaju sa njiva prizor su koji više liči na jesen nego na početak avgusta.
Stevan Stajić, poljoprivredni proizvođač iz ovog mesta, odlučio je da ne čeka više i da kukuruz ubere za silažu, svestan da je svaki dan čekanja samo veći gubitak.
"Krenuli smo sa skidanjem kukuruza za silažu jer smatramo da je biljka prošla neke svoje faze i da joj više nema oporavka", objašnjava Stajić, dodajući da je ovo najgora suša koju pamti. Prema njegovim rečima, ovakvi ekstremni uslovi postaju nova realnost. Borba za svaku biljku i svako zrno postala je deo svakodnevice, a ponavljajuće, teške suše su nešto na šta će, kako kaže, paori morati da se naviknu.
Srem se drži, ali zrno ostaje šturo
Ništa bolja situacija nije ni u Sremu. Iako su usevi u nekim delovima ovog regiona u nešto boljem stanju nego u Banatu, dugotrajan nedostatak padavina ostavlja ozbiljne posledice.
Slobodan Makarić, poljoprivrednik iz Putinaca, kaže da kukuruz, iako je dobro izgledao, sada teško uspeva da formira i nalije zrno.
Ovde kod nas u Sremu nije bilo kiše od aprila, odnosno jula meseca. Zemlja nema vlage da iznese ovaj period nalivanja zrna, a temperature idu i do 40 stepeni, ističe Makarić.
Bez vode, biljke ne mogu da izdrže visoke temperature, a klipovi ostaju mali i sa šturim zrnom, što direktno utiče na konačan prinos i kvalitet.
Dok se poljoprivrednici bore sa posledicama ekstremnih vrućina, jedno je sigurno - priroda sve češće diktira pravila koja je teško pratiti. Vegetacija se skraćuje, uslovi za proizvodnju postaju sve teži, a ljudski napor da se ublaže posledice postaje sve veći izazov. Neizvesnost je jedino što je u ovom trenutku sigurno za vojvođanske paore, piše RTV.