NAKON POJAVE OPASNE STOČNE ZARAZE U HRVATSKOJ Evo lolike su šanse za širenje antraksa u Srbiju
Nema velikog rizika od širenja antraksa, opasne zarazne bolesti životinja, koja je nedavno potvrđena u Hrvatskoj, na teritoriji Srbije, izjavila je načelnica Odeljenja za veterinarsku inspekciju Uprave za veterinu Ljiljana Ivanjac i istakla da nadležne institucije pažljivo prate epidemiološku situaciju u regionu.
Ivanjac je rekla za Tanjug da se ta bolest obično javlja u ograničenim i izolovanim područjima, zbog čega je mogućnost širenja zaraze u regionu mala.
„Širenje bolest čak i na teritoriji drugih naseljenih mesta Republike Hrvatske je mala, kao i na teritoriji Srbije. Ne želim da kažem da šansa ne postoji”, objasila je ona. Kako je istakla, antraks je zoonoza, što znači da se prenosi sa životinje na čoveka, ali da se ne prenosi direktno sa jedne jedinke na drugu već kontaktom sa zareženom životinjom.
„Najugroženiji su ljudi koji profesionalno dolaze u kontakt sa životinjama i njihovim proizvodima - veterinari, mesari, ovčari, strigači vune i radnici u industriji prerade kože i vune. Zato se ova bolest naziva i profesionalnom”, rekla je Ivanjac.
Ona je pojasnila da se bolest može preneti sa jedinke na jedinku samo kada su zaražene životinje zajedno smeštene i kada se bolest prenosi iz leša na okolinu. Zbog toga su, navela je Ivanjac za Tanjug, mere kao što su zabrana kretanja, karantin, dezinfekcija i uklanjanje leševa ključne u suzbijanju bolesti. Na pitanje da li građani Srbije imaju razlog za zabrinutost zbog antraksa, Ivanjac je rekla da u zemlji za sada ne postoji nijedno aktivno žarište, a poslednji slučaj zabeležen je 2011. godine u Srednjobanatskom okrugu.
„To žarište je tada brzo i efikasno sanirano, a zahvaljujući postojanju vakcine, životinje u ugroženim područjima se vakcinišu. To je ključna preventivna mera kojom se bolest drži pod kontrolom”, rekla je Ivanjac.