POTREBNI BUNARI GDE GOD JE TO MOGUĆE
PROFESORI IZNELI CRNE PROGNOZE: Suše će biti do kraja septembra, najugroženiji istok i jug Srbije; Cene kukuruza i voća će rasti
BEOGRAD: Profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Marija Ćosić ocenila je danas da će suše ove godine morati da se proglase elementarnim nepogodama, jer će se period suša i visokih temperatura zadržati do kraja septembra, pri čemu su najugroženiji predeli istočne i južne Srbije.
"Kada govorimo o Vojvodini, tamo jesu visoke temperature, ali većinska proizvodnja jeste na dubokim zemljištima koja dobro akumuliraju i čuvaju vodu i imaju zemljišni rezervoar koji može duže da zadržava vodu. Na nekim plićim zemljištima na teritoriji južne i istočne Srbije poljoprivredna proizvodnja je u problemu", rekla je Ćosićeva za Tanjug.
Izrazila je mišljenje da će gubici u biljnoj proizvodnji biti više od 50 odsto i da će cene biti visoke u slučaju male ponude.
"Čini mi se da će za kukuruz, recimo, kada govorimo o strateškim kulturama biti izuzetno visoke cene i kao što su sada otkupne cene voća, kao što je bila trešnja, bila je izuzetno visoka cena višnje pošto su smanjeni prinosi, tako da očekujemo da će to biti i sa drugim voćarskim kulturama malo kasnije zato što ih je sve manje i manje", kazala je Ćosićeva.
Govoreći o merama prilagođavanja rekla je da je neophodno prilagođavati se klimatskim promenama i da bi to trebalo da bude državni i strateški projekat zbog toga što su to projekti koji zahtevaju ogromna ulaganja.
"Kada je u pitanju navodnjavanje, tu bi trebalo da se formiraju udruženja korisnika vode i da se navodnjavanje obavlja tamo gde je to moguće. Vrlo često ljudi obavljaju određenu biljnu proizvodnju, a da tu nema uslova za primenu navodnjavanja. Ono što naši poljoprivredni proizvođači koriste trenutno jeste izbor različitih sorti hibrida koje su tolerantnije na određene klimatske uslove, uzimaju sortimente i kulture koje imaju kraći period vegetacije gde će ući u određenu kritičnu fenofazu pre nego što dođu ove ekstremne situacije", objasnila je Ćosićeva.
Istakla je da kanalska mreža na Dunavu ima kapacitet za navodnavanje pola miliona hektara i da je trenutno u upotrebi oko 85.000 hektara.
"Kada je u pitanju područje južno od Save i Dunava ono je pokriveno kanalskom mrežom, ali ono što nam se događa jesu erozija, bujične poplave i tako dalje, zato što su ti kanali mahom zatrpani i iskorišćeni za produktivno poljoprivredno zemljište. Ono što bi trebalo da bude projekat u budućnosti jeste rekonstrukcija tih kanala i kada je u pitanju odbrana i od poplava i od suša i da se prilagode nameni", rekla je Dojč.
Dodala je da je u područjima gde nema vode potrebna pomoć države u izgradnji akumulacija i primeni navodnjavanja kao interventne mere.
"Interventno navodnjavanje je kada obavite setvu u sušnom periodu da bi ta kultura nikla, vi morate izvršiti navodnjavanje kada su visoke temperature jer je to period kada je biljka najosetljivija, a to je za 99 odsto biljnih vrsta u periodu cvetanja i plodonošenja", kazala je Ćosićeva.
Ona je istakla da će suše biti sve češće i da se sve više vide posledice klimatskih promena, jer su obično maj i jun meseci sa najvećom količinom padavina, što sada nije slučaj.