Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Neophodno ozbiljno rangiranje studijskih programa

10.04.2016. 20:18 13:33
Piše:

Da li će se naći način da država finansira i privatne univerzitete, da li će se omogućiti i akademcima nedržavnih fakulteta da koriste studentske menze,

da li bi uvođenje velike mature obezbedilo da se pravi bolja selekcija onih koji će studirati... samo su neka od pitanja koja bi mogla biti regulisana budućim Zakonom o visokom obrazovanju. Nezaobilazna, ključna tema budućih rasprava o novom zakonu biće i novi način akreditacije studijskih programa (već postoji ideja za formiranje agencije za akreditaciju, kao i da se priznaju akreditacije evropskih akreditacionih tela).

Poznato je da državni univerziteti zastupaju stav da, pošto je država njihov osnivač, država i treba samo na njima da finansira studije. S druge strane, sa privatnih uiverziteta ima predloga da bi njihove najbolje akademce trebalo da finansira država.

Kako je nedavno na sastanku s osam rektora privatnih univerziteta rekao ministar prosvete, nauke i tehnolškog razvoja Srđan Verbić, finansiranje iz budžeta i na privatnim fakultetima nije loša ideja, ali je pitanje koliko smo daleko od toga. Za ministra, ključno pitanje novog zakona je finansiranje, i pitanje je da li će i kako biti usaglašeni stavovi državnih i privatnih univerziteta. Prema njegovima rečima, pre toga potrebno je da imamo ozbiljno rangiranje studijskih programa, a ne univerziteta jer, kako je rekao, siguran je da na privatnim fakultetima postoje studijski programi bolji nego na državnim.

Prema mišljenju rektora Univerziteta “Edukons” dr Aleksandra Andrejevića, umesto finansiranja institucija, država treba da finansira pojedinca, studenta, plaćajući mu deo školarine, nudeći (zajedno sa bankama) i studentske kredite, koji bi bili pomoć u plaćanju njihove participacije za školarine.

- Pravo na finansijsku podršku države trebalo bi da imaju svi studenti koji zadovolje uslove koje definiše Ministarstvo ako upisuju akreditovane programe, i to u slučaju da ih nude i privatni univerziteti, pogotovo u oblastima gde je potražnja kadrova veća od ponude – keže rektor Andrejević i ističe da svi studenti treba da budu ravnopravni u korišćenju podrške koju država obezbeđuje studentima, bez obzira na univerzitet na kom studiraju.

Da bi se visoko obrazovanje menjalo, Verbić smatra da mora da se uvede velika matura, da ne bude kao sada da neko sa dvojkama iz trogodišnje srednje škole ima prohodnost i do doktorskih studija.

Podsećamao na to da je ranije državni sekretar dr Zorana Lužanin najavila da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja počelo izradu novog zakona o visokom obrazovanju koji će biti na javnoj raspravi tokom jeseni.

- Prethodni zakon je menjan nekoliko puta, ima dosta članova koji se ne primenjuju i došao je trenutak da više ne krpimo zakon koji je donet iz najbolje namere, ali se u svojoj realizaciji nije tako pokazao nego da krenemo u izradu novog zakona - rekla je Lužanin na skupu “Visoko obrazovanje: Srbija u odnosu na Evropu - sličnosti i razlike”.

V. Crnjanski



 

Piše:
Pošaljite komentar