Zaštićeno stablo pterokarije u Sremskim Karlovcima
Stablo pterokarije koje se nalazi pored ambulante u Karađorđevoj ulici u Sremskim Karlovcima proglašeno je za spomenik prirode treće kategorije.
Odluku o tome doneli su odbornici Skupštine opštine Sremski Karlovci na zasedanju 21. juna, jer je donošenje akta o zaštiti u nadležnosti lokalnih samouprava. Predlog da se ono zaštiti pokrenuo je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji je i sačinio Studiju zaštite koja predstavlja stručno-dokumentacionu osnovu za uspostavljanje zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.
Novoproglašeni spomenik prirode svojom dekorativnošću, dimenzijama i vitalnošću predstavlja izuzetno vredan primerak dendroflore i jedan od najlepših primeraka ove retke egzotične vrste na području Sremskih Karlovaca i u Republici Srbiji. Stablo je visoko 14 metara, dok mu je krošnja široka 21.
Odlukom o proglašenju preciziraju se mere i uslovi zaštite ovog drveta. Između ostalog zabranjuje seča stabla, lomljenje grana, kidanje lišća, oštećenje kore i preduzimanje svih radova koji mogu narušiti vitalnost pterokarije. Zabranjuje se izvođenje zemljanih i građevinskih radova koji mogu oštetiti podzemni i nadzemni deo biljke,paljenje vatre ispod krošnje i u blizini stabla, parkiranje prevoznih sredstava u zoni projekcije krošnje, ukucavanje reklamnih tabli, metalnih delova i druge slične neprimerene radnje...
Upravljanje i sprovođenje propisanih mera i uslova zaštite povereno je lokalnom Javnom komunalnom preduzeću “Belilo”, koje treba zaštićeno stablo da čuva i održava u skladu sa propisanim merama zaštite, i da u slučaju nastalih promena, koje ga mogu uništiti ili oštetiti njegova bitna svojstva, odmah obavesti nadležni Zavod.
Pterokarija kod karlovačke ambulante sedmi je pojedinačni spomenik prirode u Sremskim Karlovcima. Pored ovog stabla, zaštićeni su platan u porti Donje crkve, crni dud i divlji kesten u Ulici mitropolita Stratimirovića, tisa u parku Patrijaršijskog dvora i još dva stabla tise u dvorištu Karlovačke gimnazije. Dvorska bašta ima status prirodnog spomenika vrtne arhitekture.
Na istoj skupštinskoj sednici doneta je odluka o promeni upravljača nad divljim kestenom, kojom je ta uloga dodeljena „Belilu”.
Z. Ml.