Malo veći rast cena ne bi nam škodio
– Sve promene koje su relativno dobre po standard često se potcenjuju i građani ih ne primećuju odmah – izjavio je ekonomista Milojko Arsić, i dodao da i inflacija malo veća
od sadašnje ne bi bila štetna, već bi imala i neke pozitivne efekte. – Bilo bi bolje da je inflacija malo veća nego što je sada, ali da bude u okviru ciljnog koridora koji odredio NBS – između 2,5 do 5,5 odsto. Sredina je negde oko četiri odsto, a malo veća inflacija bi delovala pozitivno i na kretanje privredne aktivnosti, olakšala fiskalnu konsolidaciju i imali bismo nekoliko pozitivnih efekata.
Po njegovim rečima, to ne bi bilo mnogo veće u odnosu na ostvareno jer je u avgustu inflacija bila 2,1 odsto, a potreban bi bio još jedan procentni poen da se uđe „u sredinu”.
Govoreći o statističkim parametrima na osnovu kojih se prikazuje zaposlenost, Arsić je kazao da postoje određena poboljšanja, ali da su ona manja nego što pokazuje anketa o radnoj snazi.
– Nasuprot toj statistici, statistika cena je pouzdana, i na nivou je najboljih evropskih i svetskih statistika – dodao je on.
– Specifično je to da svaki građanin ima individualni indeks cena – rekao je Arsić, dodajući da je primetno i to da se „sve promene koje su relativno dobre malo potcenjuju, a loše bolje procenjuju”. – Tako, na primer, kada se plate povećaju deset odsto, građani računaju da je to samo od sebe, prirodno i normalno, a kad se smanje, to se gleda negativno kao neka vrsta katastrofe.
On je naveo primer iz 2003. godine, kada je došlo do rasta plata i poboljšanja u određenim segmentima, a građani to nisu odmah primećivali, već tek kasnije.
– To nije ništa neobično i uobičajen je fenomen i u drugim zemljama – dodao je Arsić posle predstavljanja ekonomskih trendova za drugi kvartal ove godine i novog broja časopisa koji izdaje Fondacija za razvoj ekonomske nauke.
E. Dn.