Bez posla najviše ekonomskih tehničara i gimnazijalaca
Prilikom upisa u srednje škole gotovo po pravilu prvo se popune gimnazije, a potom i one u kojima se školuju kadrovi ekonomske i medicinske struke, sve je interesantniji upis u elektrotehničke i građevinske škole, a potom se popunjavaju i ostale.
Međutim, kada se škola završi i krene potraga za poslom, pokazuje se da radnih mesta za te kadrove nema dovoljno. Naime, podaci Pokrajinske službe za zapošljavanje s kraja prošlog meseca govore da je u Vojvodini bilo evidentirano ukupno 118.548 nezaposlenih, od kojih je oko 30.500 sa srednjoškolskom diplomom, a najviše je onih koji čekaju na posao baš s gimnazijskom, kao i diplomom ekonomskih škola, mada ni druge struke, nažalost, ne zaostaju mnogo.
To nedvosmisleno pokazuje da postoji nesklad između potreba tržišta rada i zanimanja za koja se školuje veliki broj đaka, čak i ako se mnogi na evidenciju NSZ-a prijave, a potom nastave školovanje. Naime, podaci pokazuju da je za pojedine struke konkurencija za eventualno radno mesto ogromna i da će se mnogi načekati da se zaposle u struci za koju su se školovali.
Tako na posao čeka čak oko 2.900 ekonomskih tehničara i teško da se može očekivati da se njihov broj smanji pošto su klupe u ekonomskim školama pune. Slično je i s brojem nezaposlenih gimnazijalaca, kojih je na evidenciji PSZ-a oko 2.250, a mnogo je i poljoprivrednih tehničara za proizvodnju bilja koji su bez posla – oko 1.400. Na evidenciji PSZ-a je više od 550 veterinarskih tehničara, prehrambenih tehničara, tehničara za biotehnologiju je više od 900, a sličan je i broj hemijsko-tehnoloških tehničara. Na posao čeka i više od 1.400 mašinskih tehničara – konstruktora, elektrotehničara-energetičara je gotovo 500, na evidenciji PSZ-a je i oko 850 prodavaca, čak oko 700 medicinskih sestara...
Neće biti lako da se zaposle ni tehničari poljoprivredne mehanizacije, kojih na posao čeka 319, ratarsko-povrtarskih tehničara je 281, tehničara obrade i prerade drveta 212, šumarskih tehničara oko 170. Mašinskih tehničara – kontrolora kvaliteta na evidenciji PSZ-a ima oko 190, univerzalnih metalostrugara 216, mašinskih tehničara – tehnologa kvaliteta 153, servisnih mehaničara oko 180, elektrotehničara elektromehanike oko 220, elektrotehničara elektronike gotovo 300, elektrotehničara za računare gotovo 400, hemijskih tehničara više od 330, hemijskih laboranta oko 200...
Dobro je poznato da je u Vojvodini tekstilna industrija nekada bila veoma razvijena, što sada nije slučaj, pa zato i ne čudi što je bez posla oko 340 tekstilnih tehničara, oko 300 konfekcijskih tehničara i oko 170 konfekcionara tekstila. Među srednjoškolcima s građevinskom strukom na posao čeka oko 500 građevinskih tehničara, gotovo 330 tehničara visokogradnje i stotinak tehničara niskogradnje. Gotovo 670 tehničara drumskog saobraćaja takođe čeka posao, a bez posla je i 100 tehničara železničkog saobraćaja. Bez posla je i 270 komercijalnih tehničara, oko 300 turističkih tehničara, 440 knjigovođa, oko 400 pravnih tehničara, 160 birotehničara, oko 140 administrativnih tehničara. Na posao čeka i oko 180 medicinskih tehničara, 235 farmaceutskih tehničara, dok je bez posla 90 tehničara farmaceutske proizvodnje.
Na evidienciji PSZ-a, ipak, ima i zanimanja s kojima samo jedna osoba čeka posao. Tako s bez posla po jedan tehničar poljoprivrednih melioracija, prerade duvana, proizvodnje vina, bušenja drveta i ploča, sortiranja i guljenja trupaca, proizvodnje plemenitih metala, univerzalni metalobušač, tehničar-tehnolog zavarivanja, tehničar-tehnolog izrade metalnih konstrukcija, tehničar obrade stakla, mašinista duboke štampe, tehničar za mikrobiologiju...
I među nezaposlenim srednjoškolcima drugih struka, recimo, tehničari za zaštitu živtne sredine, učitelji i saradnici u nastavi, tehničari mlevenja žitarica, stočari, voćarsko-vinogradarski tehničari... velika je konkurencija, a malo je struka kod kojih je broj nezaposlenih na evidenciji PSZ-a manji od deset. Zbog toga je sasvim jasno da su roditelji u velikoj dilemi šta da savetuju deci prilikom upisa u srednje škole jer će mogi ili na posao čekati predugo ili će se zapošljavati van struke za koju su se školovali, ili će morati da se prekvalifikuju.
D. Mlađenović