Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Pogranične opštine navijaju za povratak prekograničnog šopinga

10.07.2021. 08:51 08:55
Piše:
Foto: Tanjug (D. Goll, arhiva)

Pandemija koronavirusa dovela je do velikih promena u životu, radu i ponašanju ljudi u celom svetu, pa naravno i u Srbiji.

Posledice se osećaju u svakodnevnom životu, a trpele su i trpe sve oblasti. S problemima drugačijim nego ranije suočavaju se svi, a posebno je teško u manjim mestima, kao i u pograničnim područjima, u kojima je do pandemije broj putnika, turista i gostiju bio znatno veći nego sada. Da je tako sigurno, znaju oni koji žive u poganičnim zonama, a znaju i u Socijalno ekonomskom savetu Srbije jer je Vladi Srbije uputućena inicijativu da se državljanima Rumunije omogući da u našu zemlju ulaze bez ograničenja, u dubinu do 30 kilometara.

Razlog je to što je ograničenje kretanja rumunskih državljana, koje je uvedeno zbog pandemije kovid-19, nanelo veliku štetu privredi mnogih pograničnih opština, pošto preduzeća u tim sredinama dobrim delom žive od prometa koji ostvare rumunski građani.

Da je tako potvrđuje i zamenik predsednika opštine Nova Crnja Dragan Daničić, koji kaže da je pre epidemije koronavirusa veliki broj građana Rumunije posećivao ovu opštinu.

Vladi Srbije upućena je inicijativa da se državljanima Rumunije omogući da u našu zemlju ulaze bez ograničenja, u dubinu do 30 kilometara

- Mi smo mala opština i za nas je dolazak građana Rumunije veoma značajno i u turističkom i u ekonomskom smislu - kaže Daničić. - Oni su dolazili i kao turisti, ali i kao potrošači. Kupovali su namerinice široke potrošnje u našim prodavnicama jer su cene niže nego u njihovoj zemlji. To su dobro znali i trgovci u našoj sredini, pa su i marketi, a ima ih nekoliko, veoma dobro snabdeveni. Građani Rumunije su bili kupci, ali i prodavci na našoj pijaci, koja je veoma dobro snabdevena. Zato smatramo da se, ako postoje uslovi, razmotri mogućnost da građani Rumunije iz pogranične zone mogu da dolaze u Srbiju, naravno, ako to ne ugrožava zdravlje jer bi ta odluka doprinela da se privredni ambijent u opštini promeni.

On ukazuje da već duže od godinu dana građana Rumunije ne dolaze u opštinu Nova Crnja i da je to posebno vidljivo sada, kada je startovala letnja sezona. Naime, tada se organizuju kulturna i zabavna dešavanja, među kojima su i “Liparske večeri”, koje se već 60 godina održavaju u Srpskoj Crnji, gde tradicionalno dolaze Srbi iz temišvarskog regiona, kao i “Boemske noći” - manifestacija koja se održava od 21. do 25. jula, kada su komšije, kao i naši sunarodnici iz Rumunije dolazili na koncerte.

Slično kaže i direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja Nikola Tolčin, koji naglašava da je panedimija koronavirusa i cela prethodna godina uticala na apsolutno sve aktivnosti TOO, a da je zbog epidemiološke situacije obustavljena i saradnja sa srpskim udruženjima u Rumuniji.


Bazen u Srpskoj Crnji

Manjak gostiju i te kako je vidljiv u ovom trenutku, a to se posebno vidi na otvorenom bazenu u Srpskoj Crnji.

- Manjak kupača primeti se i na oko, a jasno je i po broju prodatih karata u toku sezone. Manje je i kupaca u radnjama, a potvrda za to je i to što je prodavnica uz granicu privremeno zatvorena jer jednostavno nije isplativo da radi. Zbog svega toga mislimo da je veoma bitno i za sve nas i za Rumuniju da se u što kraćem roku epidemiološka situacija stabilizuje kako bismo nastavili tamo gde smo stali. Krizni štab je počeo s popuštanjem mera i nadamo se da će se uskoro vratiti život u normalu - kaže Tolčin.


- Rumuni su naši česti gosti i svaki slobodan trenutak koriste da provedu u Srbiji, na teritoriji naše opštine ili okruga - kaže Tolčin. - Oni su veliki poštovaoci naše kuhinje i običaja i česti gosti na manifestacijama koje organizujemo. Znatan pad dolazaka oseti se od početka pandemije, a broj posetilaca na dve najveće manifestacije: „Liparske večeri“ i „Boemske noći“ manji je i za oko 40 odsto nego inače.

- Ništa bolja situacija nije ni kad su u pitanju ugostiteljski objekti - smeštaja i restorani - kaže Nikola Tolčin. - Većina objekata radila je smanjenim kapacitetom, a imamo i primere da je u pojedinim restoranima iz ponude izostavljena određena ponuda, odnosno nekih specijaliteta u jelovnicima, koje su uglavnom naručivali gosti iz Rumunije, više nema.

D. Mlađenović

Piše:
Pošaljite komentar