Proizvodnji meda neophodna dodatna zaštita države
Fondacija za zaštitu pčela pokrenula je inicijativu da se donese zakon o zaštiti pčela u Srbiji. Najavljeno je da će se u narednom periodu razgovarati s predstavinicima Saveza pčelarskih organizacija Srbije da bi se Ministarstvu poljoprivrede i zvanično poslao predlog o zaštiti pčela.
Po rečima Slobodana Čumića iz Društva pčelara Beograda, važno je da se pčele zaštite jer je protekla godina iz mnogo razloga bila loša, a pre svega su podbacili prinosi bagrema i suncokreta. U Savezu pčelarskih organizacija Vojvodine kažu da podržavaju inicijativu da se pomenuti zakon donese, pogotovo jer su veliki proizvođači meda u Srbiji pretrpeli ove godine gubitke i do 80 odsto.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine Radomir Vlačo kaže da pčelari imaju velike gubitke zbog prekomernog korišćenja herbicida i insekticida.
– To pčelarima donosi velike nevolje jer preveliko korišćenje hemijskih sredstava koje koriste voćari i ratari, pogotovo kad su biljke u cvetanju, prouzorkuje trovanje pčela – kaže Vlačo. – Neretko se dešava da pčele takav nektar i polen donesu i skladište u košnicu pa u prolećnom razvoju društva pčele dođu u kontakt s tim medom, što dovodi do slabljenja zajednica i gubitaka.
Po njegovim rečima, potrebno je da se pri donošenju zakona o pčelama povede računa o tome da je neophodno da se poštuje procedura vezana za upotrebu hemijskih sredstava, da se to čini u meri u kojoj je propisano i da postoji i obaveza da se pčelari obaveste kada se biljke tretiraju da bi se košnice na vreme sklonile i pčele zaštitile.
Slična inicijativa pokrenuta je i u Sloveniji, gde Slovenački pčelarski savez namerava da vladi Slovenije predloži da pčele u toj zemlji proglase ugroženom vrstom i da se usvoje zakoni koji će štititi njihov održivi opstanak. Evropska unija je veliki potražilac meda i pored svoje proizvodnje od 250.000 tona godišnje, uveze još oko 200.000 tona, pokazuju podaci Evrostata.
U Privrednoj komori Srbije kažu da su loši vremenski uslovi protekle godine uslovili da je proizvodnja meda u Srbiji bila oko 53 odsto manja nego 2015, ali da je srpski med veoma tražen.
– Proizvedeno je oko 5.700 tona meda, a od toga je više od 2.100 tona izvezeno, uglavnom u zemlje EU – kazao je sekretar Udruženja za stočarstvo u PKS-u Nenad Budimirović. – Najbitnije je da se rad inspekcijskih organa fokusira na kvalitet meda jer ima dosta falsifikata.
Po njegovim rečima, neophodna je referentna laboratorija koja će kontrolistai med, a osim podsticajnih sredstava koje obezbeđuje država, potrebno je raditi na zaštiti geografskog porekla jer je to dodatna vrednost koja bi našim proizvođačima meda bila podsticaj za veći izvoz i veću proizvodnju.
Govoreći o kvalitetu meda, Vlačo ističe da je svaki prirodni med dobar, a da li je pravi zna se ako se kristališe, pošto se svaki pravi med kristališe, a vreme kristalizacije se razlikuje. Po njegovim rečima, da bi se povećala proizvodnja meda u Srbiji, potrebno je povećati površine pod pčelinjom pašom.
D. Mlađenović
Subvencija Ministarstva
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine ove godine je visinu subvencija kojima podstiču proizvođače meda dodatno uvećalo 20 odsto. Podsticaji po košnici pčela iznose 720 dinara, a za organske proizvođače podsticaj po košnici je 1.008 dinara i isplaćuje se jednom godišnje. Po podacima Ministarstva poljoprivrede, podrška podsticajima za investicije u nabavku pčelarske opreme, košnica i rojeva iznosi 50 do 65 odsto od kupovne vrednosti.