Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

OVE REČI NISU ZAŽIVELE U SRPSKOM JEZIKU Da li znate šta je „glasoudar”, „novčara” ili „samogled”?

30.06.2025. 10:19 11:00
српски језик
Foto: vikipedija

Jezik, kao sistem sporazumevanja korišćenjem reči i znakova, predstavlja takoreći živu i promenljivu tvorevinu.

Tako se i srpski jezik prethodnih vekova menjao da bi postao ono što je danas, premda se i dalje, to je vrlo jasno, redikuje i prilagođava.

Naime, srpski jezik – odnosno najpre srpskoslovenski – nastao je od staroslovenskog u 12. veku, a najstarije svedočanstvo pisano tim narodnim jezikom jeste povelja bana Kulina, koji je vladao od 1180. do 1204. godine.

Prva i najznačajnija reforma našeg jezika jeste ona koju je objavio Vuk Stefanović Karadžić (1787-1864), zalažući se da narodni jezik postane književni. Tako je i nastala njegova čuvena krilatica: „Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano.”

Foto: pixabay.com

U okviru pomenute reforme, Vuk je i standardizovao srpsku ćirilicu prateći stroge fonetske principe, što je priznato tek četiri godine nakon njegove smrti. Za života je prikupio i sačuvao brojne srpske narodne pesme, priče, zagonetke i običaje, preveo je Novi zavet na srpski koji je objavljen takođe 1868. godine, kao i narodni rečnik (1818) od 26.270 reči.

I upravo u tom periodu – tokom prve polovine 19. veka, nastale su neke reči koje i danas koristimo, a na incijativu tadašnjeg Društva srpske slovesnosti (preteča Srpske akademije nauka i umetnosti).

Među njima su reči: bezuslovno, sazvežđe, sukob, priraštaj, prinuda...

Međutim, brojni predlozi nisu prihvaćeni, pa danas koristimo reči stranog porekla, odnosno pozajmljenice. Čak je i Vuk Karadžić kritikovao ovu inicijativu Društva, optužujući ih da ne znaju svoj jezik.

Foto: Youtube Printscreen

Neke od reči koje nisu prihvaćene su: mesecoslov/mesečnik (odnosno – kalendar), povera (kredit), ravnovredno (ekvivalentno), samrtna borba (agonija), glasoudar (akcenat), čovekoslovije (antropologija), izudnica (anatomija), samogled (autopsija), drevnostnica (arheologija), mudroslovije (filozofija), lekovnica/lekarnica (apoteka), bezčustvije (apatija), umoizvorno (apriori), pokušaj zločinstva (atentat), slušalište (auditorijum), veštoples (balet), novčara (banka), skaskopev (balada), veštozbor (diplomatija), letobroj (era/epoha), nedelimak (atom), glasoslog (akord), redostav (sistem)...

Danas mnogima ovi izrazi zvuče rogobatno i arhaično, što ne bi bio slučaj da su još tada zaživeli.

Ali, zamislite da nekome danas kažete: „Razmišljao/la sam da li da učim čovekoslovije ili mudrosloviju, ali sam se ipak odlučio/la za veštoples“ ili „U prošlom letobroju bezčustvije je bilo češće, a ljudi su svako malo imali samrtnu borbu jer im novčara nije davala povere.“

 

Pošaljite komentar
GODIŠNJICA ROĐENJA SVETOZARA MILETIĆA Najmlađi gradonačelnik Novog Sada proglasio srpski jezik zvaničnim
милетић

GODIŠNJICA ROĐENJA SVETOZARA MILETIĆA Najmlađi gradonačelnik Novog Sada proglasio srpski jezik zvaničnim

22.02.2025. 08:56 09:09
HOĆE LI PARLAMENT CRNE GORE IZGLASATI SRPSKI JEZIK KAO SLUŽBENI Šćekić: Očekujem DVOTREĆINSKU PODRŠKU
Skupština Crne Gore

HOĆE LI PARLAMENT CRNE GORE IZGLASATI SRPSKI JEZIK KAO SLUŽBENI Šćekić: Očekujem DVOTREĆINSKU PODRŠKU

25.10.2024. 11:10 11:19
O ZAJEDNIČKOJ STRATEGIJI JEZIČKE POLITIKE SRBIJE I SRPSKE Selaković: Srpski jezik i ćirilica su stubovi naše kulture, nauke i nacionalnog identiteta (FOTO)

O ZAJEDNIČKOJ STRATEGIJI JEZIČKE POLITIKE SRBIJE I SRPSKE Selaković: Srpski jezik i ćirilica su stubovi naše kulture, nauke i nacionalnog identiteta (FOTO)

11.06.2024. 16:00 16:04