VASILICA SE TRADICIONALNO JEDE ZA SRPSKU NOVU GODINU Spremite je po ovom receptu i nećete pogrešiti
Ove običaje bi trebalo ispoštovati na Mali Božić.
Večeras se dočekuje Nova godina po julijanskom kalendaru. A prvog dana Nove godine po ovom kalendaru Srpska pravoslavna crkva proslavlja i dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom poznat i kao Mali Božić. Na ovaj dan, domaćice tradicionalno spremaju vasilicu, obredni kolač Malog Božića.
U nju se simbolično stavlja zrno pšenice, novčić, koji predstavja materijalno bogatstvo, i dren, simbol zdravlja.Vasilica se u nekim krajevima naziva i maslenica, papuljica, gruvanica, baranica u Resavi povojnica, u Leskovačkoj Moravi poparenica, dok se u istočnoj Srbiji i Pomoravlju zove vasuljica. Tako se i pravi, na različite načine, od različitih sastojaka, u zavisnosti od toga u kom kraju je bilo više pšenice, kukuruza, oraha, od toga je i pravljena.Mogu biti i slane i slatke, ali jedno im je zajedničko: mese se sa mnogo ljubavi i jedu tople na Mali Božić! U Srbiji se kolači nazvani vasilice spremaju od kiselog ili lisnatog testa, a i jedni i drugi se prelivaju medom. Takođe, vasilica je i naziv za proju koja se u nekim krajevima služi na Mali Božić, s tim što se i ona ukrašava na poseban način.
Slatke vasilice se šaraju tako što se nekoliko strukova slame uvežu u snopić crvenim koncem pa se onda vrhovima bocka testo i to tako da se rupice formiraju oblik krsta. Za proju-vasilicu, domaćica pripremi šuplje grančice zove, veže ih u snop pa njime izvadi kružiće testa koji se kasnije daju stoci da bude napredna i zdrava cele godine.
Mnoge domaćice pripremaju vasilicu kao i božićnu česnicu – prema starom receptu za domaći hleb.
Recept za vasilicu od projinog brašna
Sastojci: 3 šoljice projinog brašna, 3 šoljice pšeničnog brašna, 3 jaja, 2 šoljice ulja, 1 prašak za pecivo, kašičica soli, 3 šoljice kisele vode.
Priprema: Umutite jaja, dodajte vodu i ulje, pa polako dodajte izmešanom brašnu sa praškom za pecivo. Pecite u podmazanom plehu na 200 stepeni.
Ostali običaji za pravoslavnu Novu godinu
Prema narodnom običaju, badnjak se čuva do srpske Nove godine, kada se prave krstići i stavljaju na voće, odnosno rodno drvo, kako bi godina bila rodna.
Veruje se da se na ovaj dan ne treba svađati, jer će ljude, u protivnom, cele godine terati baksuz, dok se u nekim krajevima veruje da se posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.
Takođe se veruje da će, ako na sam dan praznika pada sneg, naredna godina biti rodna.