DUBOKO MORE NIJE SAMO „VIŠE VODE“ Četiri stvari koje MENJAJU DOŽIVLJAJ PLIVANJA
Kada se udaljimo od obale, naše telo i čula registruju drugačije uslove nego u plićaku. Dubina, talasi, temperaturni slojevi i nedostatak orijentira zajedno stvaraju potpuno drugačiji osećaj plivanja.
Kada nestanu obala, vidljivo dno i drugi poznati orijentiri, menjaju se način na koji doživljavamo prostor, kretanje talasa, pa čak i temperatura vode oko tela.
Upravo zato ljudi koji bez problema plivaju uz obalu mogu da osete nelagodu kada se nađu u dubokoj vodi daleko od kopna.
Kada više ne vidite dno
Jedna od najuočljivijih razlika je psihološka. U blizini obale postoje brojni orijentiri – plaža, stene, čamci, građevine, a često je moguće videti i morsko dno.
Na otvorenom moru taj osećaj sigurnosti nestaje. Ispod plivača može da se nalazi nekoliko stotina ili čak nekoliko hiljada metara vode, dok pogled unaokolo ne pruža jasnu tačku prema kojoj bi se čovek orijentisao.
Veliko plavetnilo i tamna dubina ispod nogu kod nekih ljudi mogu da izazovu osećaj ranjivosti, nelagodu, pa čak i strah. Posebno neprijatna može da bude činjenica da čovek nema vizuelnu predstavu o tome šta se nalazi ispod njega.
Talasi se drugačije osećaju daleko od obale
Razlika postoji i u načinu na koji se more kreće. Kada talasi stignu do plićaka, njihovo kretanje menja morsko dno. Kako dubina opada, talasi postaju strmiji, rastu i na kraju se lome prema obali.
Na dubokoj vodi doživljaj može da bude sasvim drugačiji. Umesto klasičnog lomljenja talasa kakvo vidimo na plaži, plivač može zajedno sa velikim talasima ritmično da se podiže i spušta.
Zbog toga more koje sa broda ili iz daljine izgleda relativno mirno može da ostavi potpuno drugačiji utisak kada se čovek nađe direktno u vodi.
Gore prijatna voda, a ispod nogu iznenada hladna
Još jedna razlika može da se oseti kroz temperaturu. Površinski sloj mora zagreva Sunce, pa voda oko glave, ramena i gornjeg dela tela može da bude prijatna.
Međutim, temperatura vode ne mora da bude ista nekoliko metara dublje. U morima i okeanima mogu da postoje izraženi temperaturni slojevi. Prelaz između toplije površinske i hladnije dublje vode naziva se termoklina.
Zbog toga plivač može da oseti neobičan efekat: gornji deo tela nalazi se u toploj vodi, dok noge dopiru do znatno hladnijeg sloja.
U priobalju mešanje vode pod uticajem talasa, plime, oseke i kontakta sa dnom može da smanji takve razlike, dok na većim dubinama slojevitost vode može da bude izraženija.
Isti pogled u svim pravcima menja osećaj prostora
Na otvorenom moru nedostatak čvrstih orijentira dodatno menja percepciju. Kada je obala daleko ili se uopšte ne vidi, teže je proceniti udaljenost, pravac i sopstveno kretanje.
Upravo kombinacija ogromne dubine, odsustva vidljivog dna, drugačijeg kretanja talasa i temperaturnih promena čini plivanje na otvorenom moru potpuno drugačijim iskustvom od običnog kupanja uz plažu.
Voda je možda ista, ali ono što ljudska čula registruju više nije ni približno isto.