Počela trka do kvantnog računara TRAMP TRAŽI REZULTAT DO 2028, STRUČNJACI KAŽU - TO JE JOŠ DALEKA BUDUĆNOST
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je dve izvršne naredbe kojima Vašington pokušava da ubrza razvoj kvantnih tehnologija i istovremeno zaštiti državne sisteme od pretnji koje bi ta tehnologija mogla da donese. Bela kuća postavila je ambiciozan cilj: prvi istraživački kvantni računar do 2028. godine, a potom i prelazak ključnih vladinih sistema na postkvantnu kriptografiju do 2030. ili 2031. godine.
Ipak, pitanje je da li je ovaj zadatak uopšte ostvariv.
Kvantni kompjuteri su jedna od tehnologija od kojih se očekuje da promene način na koji rešavamo najsloženije naučne, industrijske i tehnološke probleme. Za razliku od klasičnih računara, koji informacije obrađuju kroz bitove - nule i jedinice - kvantni računari koriste kubite, odnosno kvantne bitove. Njihova posebnost je u tome što ne moraju biti samo u stanju „nula” ili „jedan”, već mogu istovremeno biti u više stanja. Upravo ta osobina omogućava im da određene vrste proračuna obavljaju mnogo brže od najmoćnijih današnjih superračunara.
To ne znači da će kvantni kompjuteri zameniti obične računare na radnim stolovima, u telefonima ili laptopovima. Njihova snaga nije u svakodnevnim zadacima, već u oblastima u kojima klasični računari nailaze na granice: u simulaciji molekula i razvoju novih lekova, otkrivanju novih materijala, složenim optimizacijama, finansijskim modelima, veštačkoj inteligenciji, hemiji, fizici, vojnoj tehnologiji i navigaciji.
Najveći izazov je obezbediti da ovi računari rade stabilno, precizno i dovoljno dugo da bi sve to uopšte dalo rezultate
Zato je kvantni računar postao jedna od najvažnijih tehnoloških trka današnjice. U njoj učestvuju države, univerziteti, vojne agencije i najveće tehnološke kompanije. Sjedinjene Američke Države žele da zadrže prednost, Kina ulaže ogromna sredstva i pokazuje sve ozbiljnije rezultate, dok Evropa, iako ima snažne istraživačke centre, deluje sporije i opreznije.
IBM je najavio da do 2029. godine planira da pokrene sistem IBM Quantum Starling, kvantni računar koji bi mogao da radi sa 200 logičkih kubita i 100 miliona kvantnih operacija. Google je, čipom Willow, pokazao važan napredak u ispravljanju kvantnih grešaka, što je jedan od ključnih uslova za praktične kvantne računare. Microsoft razvija drugačiji pristup, zasnovan na takozvanim Majorana česticama, ali je ta tehnologija i dalje predmet rasprava u naučnoj zajednici.
Kina je, s druge strane, već pokazala da je jedan od najozbiljnijih igrača. Njen sistem Zuchongzhi 3.0, sa 105 kubita, predstavljen je kao značajan iskorak u odnosu na prethodnu generaciju, a kineski istraživači istovremeno rade i na kvantnoj korekciji grešaka, simulacijama i kvantnoj hemiji.
Gde je tu Srbija?
Nemojte da mislite da ne hvatamo korak: nećemo ulaziti u trku za kreiranje kvantnog računara, ali ćemo koristiti sisteme, softver, protokole i standarde koji će morati da se prilagode kvantnom dobu. Podaci građana, državne uprave, zdravstva, vojske, nauke i privrede već sada se čuvaju u infrastrukturi koja je globalno povezana. Ako se svet prebacuje na postkvantnu kriptografiju, Srbija ne sme da čeka da taj proces već bude završen.
„Ljudi koji u vašoj zemlji donose standarde, propise i politike moraju biti svesni ovog problema - poručio je Ložkin. - Moraju biti u kontaktu s naučnicima koji znaju šta se sprema, sa istraživačima bezbednosti i sa kompanijama — domaćim i stranim - koje znaju kako se to primenjuje. Vaša zemlja treba da ima vodeće ljude u ovom procesu. Vaša vlada mora znati da li je spremna i da li uopšte razmišlja o tome”, rekao nam je Ložkin.
U trku su uključene i kompanije kao što su Quantinuum, IonQ, Rigetti, PsiQuantum, D-Wave, QuEra i druge, sa različitim tehnološkim pristupima - od superprovodnih kubita, preko zarobljenih jona i neutralnih atoma, do fotonskih kvantnih sistema. DARPA, američka agencija za napredne odbrambene projekte, kroz Quantum Benchmarking Initiative proverava da li bilo koji od ovih pristupa može da dovede do kvantnog računara čija bi računarska vrednost bila veća od troškova do 2033. godine. U novembru 2025. godine 11 kompanija ušlo je u drugu fazu tog programa.
Iako zvuči da nam je tehnologija stigla iz daleke budućnosti, važno je znati da su svi ovi kompjuteri još u eksperimentalnoj fazi. Jer, najveći izazov nije samo napraviti što više kubita, već obezbediti da rade stabilno, precizno i dovoljno dugo da bi sve to uopšte dalo rezultate, a kad se to desi – računajte na kompjutersku revoluciju. A neki od njih već sad se spremaju da je odbrane.
Na to upozorava i Sergej Ložkin, šef Globalnog tima za istraživanje i analizu kompanije Kasperski, s kojim je „Dnevnik” nedavno razgovarao.
- I za stručnjake koji prave kvantne računare, i za nas iz sajber bezbednosti, ova tehnologija je još daleko u budućnosti - ako uopšte funkcioniše - rekao je Ložkin. - Glavna razlika između kvantnog pristupa i standardnog pristupa je u tome što se kvantnim putem može postići mnogo više.
Po njegovim rečima, glavni problem nije samo u tome kada će kvantni računari postati dovoljno moćni, već u tome što svet mora da se priprema pre nego što se to dogodi. Kada tehnologija jednom sazri, promene će biti brze, a prostor za kasno reagovanje veoma mali.
– Kada kvantne tehnologije uđu u široku upotrebu, sve će se vrlo brzo menjati - kaže Ložkin. - To će uticati na algoritme za enkripciju koje trenutno koristimo svuda - u mrežnoj zaštiti, zaštiti podataka i drugim sistemima. Da bi se sprečio taj scenario, potrebni su nam svi: vlade, kompanije, istraživači, analitičari, poslovni ljudi - svi koji žele tehnologiju otpornu na kvantne računare, kako bismo zaštitili naše podatke od potencijalnog izlaganja tim mašinama.
Ta trka u prikupljanju tuđih podataka i zaštiti sopstvenih, suština je drugog dela američkih naredbi. Vašington ne ubrzava samo razvoj kvantnih tehnologija, već istovremeno pokušava da pripremi državne sisteme za doba u kojem bi današnji načini zaštite podataka mogli da postanu zastareli i nedovoljni. Bela kuća ukazuje na rizik da protivnici SAD već sada prikupljaju osetljive podatke, kako bi ih dešifrovali kada veliki kvantni računari postanu operativni.
Amerika, međutim, ne počinje od nule. Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD već je 2024. objavio prva tri finalizovana standarda postkvantne kriptografije: za opštu enkripciju; za digitalne potpise; te još jedan za digitalne potpise ali i kao rezervni pristup.
Iako kvantni računari, dakle, još nisu deo svakodnevice, strategije, standardi, propisi i investicije već jesu. Upravo u tome je suština ove trke: dok naučnici pokušavaju da naprave pouzdan kvantni računar, sajber bezbednost već mora da se priprema za dan kada će on konačno postati stvarnost.
Ivana Radoičić