NAŠ MOZAK NAS UVEK IZNENADI! Naučnici otkrili da intelektualni VRHUNAC dolazi mnogo kasnije nego što smo mislili, a razlog je FASINANTAN
Ako ste verovali da se vrhunac intelektualne moći negde završava posle studentskih dana, nauka ima sasvim drugačiju poruku.
Ideja da mozak radi najbolje dok smo mladi, a da posle 30. godine sve kreće nizbrdo, zvuči uverljivo samo dok se ne pogledaju nova istraživanja.
Naučnici iz Australije sproveli su analizu više od hiljadu učesnika i došli do iznenađujućeg zaključka: najbolji period za rad mozga nije dvadesete ni tridesete, već interval između 55. i 60. godine života.
Učesnici ove starosne grupe pokazali su superiornost u strateškom mišljenju, moralnoj zrelosti, analitičkim sposobnostima i otpornosti na kognitivne zablude. Drugim rečima, kada je reč o stvarnoj inteligenciji koja nam pomaže da se snađemo u složenim životnim i moralnim situacijama, mozak upravo tada radi najefikasnije.
Zašto mozak sazreva baš tada
Istina je da se sa godinama smanjuje brzina reakcije, kao i sposobnost brzog pamćenja i računanja. Ali to je samo deo slike. Sa godinama raste nešto mnogo važnije: kristalizovani intelekt, odnosno baza znanja, iskustva i logičkih modela koji se grade celog života.
Takav intelekt ne samo da nadoknađuje pad brzine, već daje prednost u realnim izazovima. Kada treba doneti važno poslovno rešenje, voditi tim, izabrati pravi pristup komplikovanoj situaciji ili sagledati posledice, iskustvo postaje najjači alat.
Psiholozi ovo stanje nazivaju "intelekt zrelosti": sposobnost da se novi problemi rešavaju na osnovu dubokog, višedecenijskog rezervoara iskustva koji olakšava donošenje odluka.
Kako starost utiče na ličnost i donošenje odluka
Ono što dodatno iznenađuje jeste da paralelno sa rastom zrelijih mentalnih funkcija slede i važni pomaci u ličnosti. Istraživanje pokazuje da pouzdanost i odgovornost dosežu vrhunac oko 65. godine, dok emocionalna stabilnost raste sve do 75.
Ljudi u tim godinama postaju tolerantniji, sabraniji i sigurniji u svoje stavove. To znači da se odluke donose mirnije, mudrije i sa manje emotivnih oscilacija.
Još jedna fascinantna stavka: moralno rasuđivanje, odnosno sposobnost da se postupa po principima i vrednostima, nastavlja da jača čak i posle 70. godine. Naučnici ovo opisuju kao ulazak u "kasnu zrelost", fazu u kojoj čovek ne razmišlja samo efikasno, već i etično.
Zrele godine nisu kraj, već početak
Mnogi ljudi posle 45. godine prolaze kroz unutrašnji preokret. Deluje kao da su mlađi brži, moderniji i bolje prilagođeni svetu koji se menja iz dana u dan. Ali nauka poručuje suprotno: upravo tada mozak ulazi u fazu najjasnijeg, najzrelijeg funkcionisanja.
Ne čudi što se u korporativnom svetu strateške pozicije često poveravaju osobama starijim od 50 godina. Oni donose odluke koje spajaju razum, iskustvo i otpornost na pritisak, što je kombinacija koju mladi retko mogu da imaju.
Još jedna dobra vest: zrelo razmišljanje omogućava da se bolje sagledaju uzroci i posledice. Odluke se ne donose vođene trenutnom emocijom, već promišljeno, smireno i u skladu sa širim kontekstom.
Najbolje vreme tek dolazi
Ako imate nešto više od četrdeset godina, odlična vest je da vaš mozak upravo ulazi u period maksimalne efikasnosti. Ako ste mlađi, nemojte žuriti: vaš intelektualni vrhunac tek dolazi i biće jednako važan kao energija mladosti, samo sa drugačijim prednostima: tačnošću, stabilnošću i zrelošću.
Zato nauka jasno poručuje: godine nisu prepreka, već resurs. Ključ je u tome da naučimo kako da ga koristimo, piše Žena.Blic