POLITIKA IM JASNA, GEOGRAFIJA NE: SAMO MALI BROJ AMERIKANACA ZNA GDE JE IRAN „Smestili” ga u Srbiju, Australiju, Atlantski okean, pa čak i SAD
SEDMI dan rata, Bliski istok je u plamenu nakon novih vazdušnih napada.
Prošlog vikenda Sjedinjene Američke Države i Izrael su udruženim snagama napale Iran. Teheran nije ostao dužan i momentalno su pokrenuli osvetu – gađane su sve američke vojne baze koje se nalaze na Bliskom istoku. Pored Izraela, Iran je u ovom periodu direktno gađao i UAE, Kuvajt, Katar, Bahrein i objekte u Iraku, dok su posledice osećane i u Jordanu i Omanu.
Amerikanci i ne znaju gde je Iran
Teško je zamisliti kako neko uspe da „smesti” Iran usred Atlantskog okeana, ali već je poznato da građanima SAD geografija nije baš jača strana.
A poll conducted by Morning Consult and Politico revealed a striking fact: only 23% of registered American voters could correctly locate Iran on a blank world map. Even when shown a zoomed-in map of the Middle East, the number only rose slightly to 28%. This poll was carried out… pic.twitter.com/bbetYGSwBm
— Global Statistics (@Globalstats11) June 20, 2025
U anketi koju su sproveli Morning Consult i Politico 2020. godine, a koja je obuhvatila 1.995 Amerikanaca, rezultati su pokazali iznenađujući nedostatak osnovnog geografskog znanja:
- 23% ispitanika je uspelo da tačno locira Iran na karti sveta
- 28% ispitanika je prepoznalo Iran na mapi Bliskog istoka.
Istraživanje je sprovedeno početkom 2020. godine, neposredno nakon američkog napada dronom u kojem je ubijen iranski general Kasem Sulejmani – događaja koji je Iran stavio u središte svetskih vesti i pokrenuo žučne političke debate.
Jaz između stavova i činjenica
Najzanimljiviji aspekt ovog istraživanja jeste diskonekcija između informisanosti i odlučnosti.
Mnogi Amerikanci su izrazili čvrste stavove o američkoj politici prema Iranu (podršku ili protivljenje napadu), iako nisu znali gde se ta zemlja nalazi.
Najveće greške i demografija
Ono što najviše začuđuje su promašaji – mnogi učesnici su Iran postavljali na potpuno nelogične lokacije poput Srbije, Australije, Atlantskog okeana, pa čak i unutar granica SAD.
Istraživanje je takođe ukazalo na određene društvene obrasce.
Ko je bio uspešniji? Muškarci, kao i osobe sa višim stepenom obrazovanja ili većim prihodima, imali su veću verovatnoću da daju tačan odgovor.
Šta nije imalo uticaja? Starost ispitanika i njihova politička pripadnost nisu igrali značajnu ulogu u tačnosti odgovora.
Ovi nalazi ukazuju na to da se informacije iz medija često konzumiraju bez osnovnog prostornog konteksta, čak i kada su u pitanju države koje su svakodnevno prisutne u vestima.
Širi problem globalne svesti
Ovo nije izolovan slučaj. Slične studije su pokazale da se mnogi građani SAD muče da identifikuju ključne zemlje umešane u velike globalne sukobe, uključujući Severnu Koreju, Ukrajinu i Avganistan.
Ostaje pitanje koliko je moguće voditi dijalog o međunarodnim stvarima ako Amerikancima ovoliko nedostaje osnovna geografska svest. Poznavanje lokacije jedne države je mali, ali vitalan korak ka razumevanju njenog konteksta, kulture i uloga koje nosi spoljna politika.