SLAVIMO KRSTOVDAN, STROGO SE POSTI I BERE BOSILJAK: Evo čega se treba držati, a šta je samo narodno verovanje
Srpska pravoslavna crkva u nedelju, 27. septembra, proslavlja Vozdviženje Časnog krsta, u narodu poznato kao jesenji Krstovdan. Praznik je posvećen pronalasku krsta na kome je raspet Isus Hristos i njegovom kasnijem povratku u Jerusalim.
Za Krstovdan je vezan post, iako ove godine pada u nedelju. U kalendaru je za 27. septembar 2026. naveden post na ulju.
Vernici koji poste mogu da započnu dan odlaskom na liturgiju i molitvom, a praznik da provedu mirno, u krugu porodice.
Jedan od najpoznatijih običaja jeste branje bosiljka. U pojedinim krajevima nosio se u crkvu, a potom čuvao u domu, najčešće pored ikone. Bosiljak ima posebno mesto u srpskoj narodnoj tradiciji, u kojoj su mu pripisivana zaštitna svojstva. Ta verovanja su deo narodnog nasleđa i ne treba ih mešati sa crkvenim učenjem o prazniku.
Jesenji Krstovdan nekada je označavao i promenu ritma života na selu. Privodili su se kraju pojedini poslovi u polju, a domaćinstvo se pripremalo za hladnije dane. U nekim mestima postoji običaj da se pred zimu sredi kuća.
Zato priče da je na Krstovdan „zabranjeno” oprati veš ili očistiti dom ne treba predstavljati kao opšte crkveno pravilo.
Kao i za druge velike praznike, i za Krstovdan su se vezivala verovanja o vremenu, letini i zdravlju ukućana. Razlikovala su se od kraja do kraja i svedoče o tome kako su ljudi nekada tumačili prirodu i tražili znak za mesece koji dolaze.
Suština praznika, međutim, ostaje u poštovanju Časnog krsta, molitvi i postu.