DA LI ĆE SE RAĐATI SVE MANJE MUŠKIH BEBA? Nova studija povezuje rast temperatura sa većim rizikom u ranoj trudnoći
Klimatske promene ne utiču samo na životnu sredinu, već mogu menjati i strukturu stanovništva, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Prema podacima naučnika, porast temperatura povezan je sa manjim brojem rođenih muških beba.
Kako se navodi u studiji, temperatura iznad 20°C može biti povezana sa većim rizikom od prenatalne smrtnosti u ranoj trudnoći, posebno kod muških embriona.
Istraživanje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Oksfordu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS).
Analizirano više od pet miliona rođenja
Istraživači su analizirali podatke o više od pet miliona rođenja u 33 zemlje podsaharske Afrike, kao i u Indiji. Prema njihovim nalazima, izlaganje visokim temperaturama može povećati rizik od gubitka trudnoće u ranoj fazi, što se češće dešava kod muških fetusa.
„Pokazujemo da temperatura može značajno uticati na ljudsku reprodukciju, jer određuje ko će se roditi, a ko ne“, rekao je Abdel Gani, koautor studije.
On je dodao da rezultati ukazuju da temperatura ima merljive posledice na preživljavanje fetusa, ali i na ponašanje u planiranju porodice.
Prag od 20 stepeni
Studija je ukazala na 20°C kao temperaturu iznad koje dolazi do promena u odnosu polova novorođene dece. Iako topliji dani ne pojačavaju proporcionalno efekat, upravo ovaj prag predstavlja važnu granicu u analizi.
Ranija istraživanja pokazala su da izlaganje trudnica visokim temperaturama može ugroziti sposobnost organizma da reguliše telesnu temperaturu. U takvim uslovima povećava se rizik od gubitka trudnoće.
Dehidracija majke takođe može uticati na smanjen dotok krvi, kiseonika i hranljivih materija do fetusa.
Uticaj i na odluke o roditeljstvu
Povećane temperature mogu imati posledice i na odluke o planiranju porodice. Istraživači navode da toplotni talasi mogu ograničiti kretanje, uticati na ekonomsku stabilnost i na taj način uticati na odluke o trudnoći.
Takođe se ističe da posledice klimatskih promena nisu ravnomerno raspoređene. Žene koje žive u siromašnijim uslovima i sa manje resursa mogu biti izloženije zdravstvenim rizicima.
Sve više dana sa ekstremnim temperaturama
U Evropi se beleži sve veći broj dana sa visokim temperaturama, a u pojedinim regionima, poput Albanije, Grčke, Portugala i Španije, zabeleženo je više od 100 dana toplotnih talasa.
Prema podacima Svetske meteorološke organizacije, 2024. godina imala je drugi najveći broj dana sa toplotnim stresom i tropskih noći, kada temperatura nije padala ispod 20°C.
Klimatske promene i pad nataliteta
Istraživanja već pokazuju da klimatske promene mogu uticati i na plodnost kod muškaraca i žena.
U 2024. godini mnoge evropske zemlje zabeležile su najniže stope rađanja u poslednjim decenijama. Dok se za stabilnu populaciju smatra potrebnim prosek od 2,1 deteta po ženi, u više zemalja stopa je dugoročno ispod 1,5.
Sistematska analiza istraživača Katoličkog univerziteta u Čileu ukazuje da klimatske promene i prirodne katastrofe mogu uticati na čitav niz reproduktivnih procesa – od planiranja trudnoće do roditeljstva.