Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

DA LI VAM JE MOZAK ZDRAV? Evo kako da to sami proverite, ovih 5 znakova su ključni SAZNAJTE STANJE SOPSTVENE MEMORIJE

21.09.2026. 18:08 18:12
Piše:
Izvor:
Telegraf.rs
d
Foto: Pixabay.com

Zdravlje mozga ne znači da nikada ne zaboravimo ime nekog glumca ili da ne tražimo naočare.

Mnogo je važnije da li i dalje možemo efikasno da obavljamo svakodnevne zadatke, učestvujemo u razgovorima, planiramo i usvajamo nove informacije. 

Evo pet znakova očuvanih kognitivnih sposobnosti:

1. Da li se sećate šta se nedavno dogodilo?

Jedan od najvažnijih znakova zdravog mozga jeste dobro funkcionisanje kratkoročnog pamćenja. Nije reč o tome da pamtimo svaki detalj, već da zadržimo najvažnije informacije: ko nas je pozvao, o čemu se razgovaralo, zašto idemo u prodavnicu ili kada imamo zakazan termin. 

Svima nam se dogodilo da uđemo u neku prostoriju i na trenutak zaboravimo zbog čega smo tamo došli. Kako starimo, takođe nam je potrebno više vremena da se setimo nečijeg imena ili naslova filma. Međutim, ako se informacija posle nekog vremena vrati i ako sitna zaboravnost ne ometa normalno funkcionisanje, to obično ne ukazuje na ozbiljan problem.

Još jedan pozitivan znak jeste to što ne postavljamo ista pitanja više puta u kratkom vremenskom razmaku i možemo da se prisetimo nedavnog razgovora bez stalnog podsećanja. To ukazuje na to da mozak i dalje efikasno pohranjuje nova iskustva i može da im pristupi kada je to potrebno. 

Jedna jednostavna navika pomaže mozgu da bolje pamti i razmišlja: Sve manje ljudi je danas praktikuje

Jedna jednostavna navika pomaže mozgu da bolje pamti i razmišlja: Sve manje ljudi je danas praktikuje

2. Možete da se usredsredite i završite zadatak

Zdrav mozak ume da iz okruženja izdvoji ono što je u datom trenutku najvažnije. Ako možete da pročitate duži tekst, gledate film sa razumevanjem, spremite jelo prema receptu ili mirno obavite neki službeni posao, vaša sposobnost koncentracije verovatno dobro funkcioniše. 

Obaveštenja na telefonu, buka, nedostatak sna, stres ili umor mogu privremeno da smanje pažnju u bilo kom životnom dobu. Međutim, važno je da možemo da se vratimo aktivnosti koja je bila prekinuta, setimo se njenog cilja i završimo započeti zadatak.

Kako starimo, složeni zadaci mogu zahtevati više vremena, ali je važnije da pravilno pratimo redosled koraka nego da budemo brzi. Pripremanje večere, plaćanje računa ili pakovanje torbe zahtevaju pažnju, radnu memoriju i sposobnost kontrole. Ako ih i dalje obavljate relativno lako, to je dobar znak.

3. Dobro se snalazite u vremenu i prostoru

Znate koji je dan u nedelji, prepoznajete poznata mesta i lako pronalazite put do prodavnice, ambulante ili doma neke bliske osobe? I to je još jedan znak očuvanih kognitivnih sposobnosti. Orijentacija omogućava mozgu da poveže informacije o vremenu, prostoru i trenutnoj situaciji.

Ako posle praznika ili odmora pogrešite datum za jedan dan, to može da se dogodi svakome. Međutim, redovno gubljenje u poznatom kraju, teškoće u pronalaženju puta do kuće ili često nerazumevanje gde se nalazite i zašto, treba posmatrati drugačije. 

Sposobnost da isplanirate put, prepoznate orijentire i reagujete na promene pravca takođe je dobar znak. Korišćenje navigacije ili zapisivanje adrese ne ukazuje na loše pamćenje. To je razumna organizaciona strategija, baš kao korišćenje kalendara ili spiska za kupovinu.

4. Govorite slobodno i pronalazite prave reči

Jezik je jedno od najsloženijih oruđa mozga. Tokom razgovora potrebno je da razumete šta druga osoba govori, odaberete prave reči, pratite tok razgovora i razumete kontekst. Ako i dalje pričate priče logičnim redosledom, razumete pitanja i uputstva, a trenutak ćutanja ne prekida razgovor, to je pozitivan znak. 

Povremeno se dešava da nam je neka reč „na vrh jezika“. Važno je da se posle nekog vremena setimo odgovarajućeg izraza ili ga zamenimo drugom rečju. Međutim, sve veće teškoće u imenovanju uobičajenih predmeta, često prekidanje rečenica, problemi sa razumevanjem govora ili redovno gubljenje toka razgovora mogu biti razlog za zabrinutost. 

Zdrav mozak se ogleda i u sposobnosti čitanja i pisanja. Razumevanje uputstava, poruka, obrazaca ili ugovora zahteva saradnju pamćenja, pažnje i sposobnosti rasuđivanja. Ako možete da izdvojite najvažnije informacije i objasnite ih svojim rečima, vaš mozak je sposoban da veoma efikasno obavlja složene zadatke. 

5. Nastavljate da planirate, učite i donosite razborite odluke

Zdravlje mozga ne odnosi se samo na pamćenje, već i na izvršne funkcije. Ove funkcije nam omogućavaju da poređamo korake u radu, predvidimo posledice, rešavamo probleme i promenimo planove kada naiđemo na prepreke. 

Dobar znak jeste samostalno upravljanje svakodnevnim životom: praćenje računa i plaćanja, doza lekova, kupovine, rokova i kućnog budžeta. Nema potrebe da sve radite bez kalendara. Korišćenje lista, alarma i aplikacija često je dokaz dobre organizacije. Ključno je da razumemo zadatak koji je pred nama, procenimo situaciju i pratimo njegovo izvršenje. 

Zdrav mozak takođe zadržava radoznalost. Učenje korišćenja novog telefona, isprobavanje novih recepata, igranje karata, sticanje znanja ili učenje stranog jezika stimulativno utiču na mnoge kognitivne funkcije. Početne poteškoće su sasvim prirodne. Najvažniji faktor ostaje sposobnost da postepeno učimo i primenjujemo stečeno znanje u praksi.

Sitna zaboravnost ne narušava dobro zdravlje

Pojedinačna greška ne predstavlja dijagnozu. Na pamćenje i koncentraciju utiču faktori kao što su san, hidratacija, stres, raspoloženje, fizička aktivnost, hronične bolesti i lekovi. Zbog toga zdravlje mozga treba procenjivati na osnovu promena tokom vremena, a ne na osnovu jednog lošeg dana. 

Posebnu pažnju treba posvetiti problemima koji se pogoršavaju, gubitku samostalnosti, čestom ponavljanju istih pitanja, gubljenju u prostoru, donošenju opasnih odluka ili poteškoćama pri obavljanju poznatih zadataka. U takvim slučajevima vredi razgovarati sa lekarom. Pravovremena konsultacija omogućava da se utvrdi da li je uzrok kognitivno oštećenje ili problem koji se može lečiti, kao što su neželjena dejstva lekova, depresija, poremećaji spavanja ili neko drugo stanje.

(Telegraf.rs/kobieta)

Izvor:
Telegraf.rs
Piše:
Pošaljite komentar