JEDNA JEDNOSTAVNA AKTIVNOST MOŽE USPORITI ALCHAJMEROVU BOLEST Naučnici otkrili iznenađujući efekat
Dodavanje čak i skromnog broja koraka u vašu dnevnu rutinu može usporiti napredovanje Alchajmerove bolesti, posebno među onima koji su najranjiviji, pokazalo je novo istraživanje.
U studiji objavljenoj u Nature Medicine, naučnici iz Opšte bolnice Masačusets Brigam otkrili su da je veća fizička aktivnost, tj. šetanje, povezana sa sporijim kognitivnim padom kod starijih osoba koje su imale više nivoa amiloid-beta proteina, snažno povezanog sa Alchajmerovom bolešću, piše ScienceDaily.
U proseku, ljudi koji su šetali između 3.000 i 5.000 koraka dnevno doživeli su oko tri godine odlaganja kognitivnog pada. Oni koji su šetali 5.000 do 7.500 koraka dnevno videli su da se to odlaganje produžava na oko sedam godina. Nasuprot tome, učesnici koji su bili uglavnom neaktivni pokazali su brže nakupljanje tau proteina u mozgu, što je povezano sa progresijom Alchajmerove bolesti, i brži pad u veštinama razmišljanja i svakodnevnom funkcionisanju.
- Ovo rasvetljava zašto se neki ljudi koji izgledaju da su na putanji Alchajmerove bolesti ne pogoršavaju tako brzo kao drugi. Faktori životnog stila izgleda da utiču na najranije faze Alchajmerove bolesti, sugerišući da promene životnog stila mogu usporiti pojavu kognitivnih simptoma ako delujemo rano - rekao je dr Džasmir Čatval, autor studije sa Odeljenja za neurologiju Opšte bolnice Masačusets Brigam.
Istraživači su pregledali 296 pojedinaca starosti od 50 do 90 godina koji na početku studije nisu pokazivali kognitivno oštećenje. Učesnici su nosili pedometre oko struka kako bi pratili fizičku aktivnost i podvrgnuti su PET skeniranju kako bi izmerili amiloid-beta plakove i tau nakupine u mozgu. Godišnje su popunjavali kognitivne procene tokom perioda od dve do 14 godina (prosek = 9,3 godine), a podgrupa je dobila dodatne skenove mozga za praćenje promena u tau proteinima tokom vremena.
Rezultati su pokazali da su učesnici sa povišenim amiloid-beta proteinom koji su više šetali, tj. pravili više dnevnih koraka doživeli sporiji kognitivni pad i sporije nakupljanje tau proteina. Statističko modeliranje je pokazalo da je primarna korist od šetanja proizašla iz njene povezanosti sa sporijim nakupljanjem tau proteina. Među učesnicima sa niskim nivoima amiloid-beta, bilo je malo dokaza o kognitivnom padu ili nakupljanju tau proteina, i nije bilo značajne veze sa nivoima aktivnosti.
- Oduševljeni smo što su podaci iz Harvard Aging Brain Study pomogli polju da bolje razume važnost fizičke aktivnosti za održavanje zdravlja mozga - rekla je koautorka studije dr Riza Sperling, neurolog Opšte bolnice Masačusets Brigam.