Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Nemci spremni da više ulože u Srbiju

29.12.2015. 18:58 13:33
Piše:

Bez novih radnih mesta teško će Srbija moći doći do zacrtanih finansijskih rezultata i preokrenuti ekonomski točak propadanja i stagnacije. U situaciji kada je skoro izjednačen

broj zaposlenih i broj penzionera , čak i dobri ekonomski pokazatelji ne mogu doneti bolji život i smanjenje nezaposlenosti. Jedino što može promeniti ovaj neodrživ odnos radnika i penzionera jesu nova radna mesta, a njih nema bez investitora. Otvaranje prvih poglavlja sa EU povećalo je intertesovanje potencijalnih investitora u svetu za ulaganja u Srbiju zbog čega bi naredna, 2016.godina mobla biti prelomna za nas.

Prema rečima Jugoslava Miškovića, savetnika u Predstavništvu Privredne komore Srbije u Frankfutu , u Namačkoj je otvaranje poglavlja Srbije ka Evropskoj uniji izazvalo veće interesovanje nemačkih firmi za dolazak u Srbiju. Oni sada, ističe Mišković, procenjuju da srpsko tržište ima šta da im ponudi uz postojanje pravne i svage druge sigurnosti. Zahvaljujući tome on smatra da će naredne godine doći solidan broj nemačkih investitora sa kojima su  vođeni razgovori proteklih godina.

- PKS je u tim razgovorima veoma prisutna i učestvuje u dogovorima. Godina 2016. zakhvaljujući otvaranju poglavlja napraviće siguran okvir za investitore. Predstavništvo PKS u Nemačkoj ima veliki broj poziva od kojih su neki vrlo konkretni. Nemački partneri znaju vrlo dobro u koje sektore žele da uđu, a to su pre svega poljoprivreda, mašinski sektor, građevinska industrija. U tim delovima PKS će imati vrlo aktivnu ulogu, a rezultate ćemo moći da osetimo već krajem drugog kvartala iduće godine – rekao je Mišković.

Direktor Predstavništva PKS u Briselu Zdravko Ilić očekuje u narednoj godini otvaranje prvih ekonomskih poglavlja, kao i pojačano učešće srpskih firmi u programima EU. Trenutno, prema njegovim rečima, Srbija ima naraspolaganju dva programa koja su direktno otvorena za srpska preduzeća.

- Jedan je “ Horizont 2020” koji podržava inovacije i istraživanje i od iduće godine kreće pgoram koji podržava mala i srednja preduzeća, gde pokušavamo da obezbedimo da finansijski posrednici iz Srbije preuzmu sredstva koja nudi taj program kako bi naša preduzeća imala jeftinije kredite. Takođe, postoje i drugi programi u EU koji su manji, ali nude određene mogućnosti za naše firme – ističe Ilić.

Po trenutnom interesovanju ruskih investitora, ocenjuje Sveta Vasiljević, direktor Predstavništva PKS u Ruskoj Federaciji, može se očekivati da se oni naredne godine više pojavljuju u Srbiji , dodajući da postoji veliko interesovanje za poljoprivrednu, mesne i mlečne proizvode.

- Interesovanje je veliko i u sferi dokapitalizacije ili sufinansiranja proizvodnje proizvoda koji se sve više izvoze u Rusku federaciju. Opšta situacija u svetu utiče na to da sve više ruskih partnera i ozbiljnih nosilaca biznisa okreće glavu na našu stranu i nalazi načine da dođe u Srbiju, upoznaju poslovne partnere u istoj grani industrije, kao i zajednički interes za investiciju koja bi mogla da nastane iduće godine – ocenjuje Vasiljević.

LJ. Malešević

 

Na dobar ram i košnicu pčele same dođu

Ekonomista profesor Miodrag Zec ističe da su  dobar sistem i kvalitetno uređena država  najbolji promoteri za privlačenje stranih investicija, mnogo bolji nego haotično davanje subvencija ulagačima.

- Dobar pčelar pravi ram, pravi košnicu, a ne ide okolo da lovi pčele i ne namamljuje ih šećerom, kao što mi investitore namamljujemo subvencijama. Takav med nikada neće biti dobar. Suština je u tome da je država proizvod ljudskog društva i da se u ramu koji se zove država stvari dešavaju ili ne dešavaju. U Srbiji vladaju velike zablude i bezglavo jurimo i zovemo investitore.

Moramo imati strategiju, pa onda u okviru nje tražiti investicije. Pa čovek kada odlazi u radnju on zna zaštu mu treba garderoba – za svadbu ili za sahranu, pa bira te komade odeće, a ne kupuje šta vidi. A mi tražimo bilo koju investiciju. Treba razmišljati i o tome koji nivo znanja dolazi sa konkretnom investicijom, da li ona dolazi sa starim ili novim tehnologijama, da li su one ekološki čiste ili prljave. Takođe, bitno je da li investitor dolazi zbog unutrašnjeg tržišta ili zbog izvoza, kao i da li značajno doprinosi podizanju društenog dohotka ili ne – rekao je profesor Zec.

Piše:
Pošaljite komentar