Mali aparat koji život znači
Iznenadni srčani zastoj predstavlja uzrok smrti broj jedan u svetu, a dve trećine smrtnih slučajeva zbog srčanog zastoja dešava se kod kuće, na poslu ili za vreme rekreativnog bavljenja sportom.
Smrt uglavnom nastupa u okviru nekoliko minuta, osim ako se ne obnovi normalan srčani ritam, a to je moguće uraditi samo tehnikom poznatom kao defibrilacija. Automatski eksterni defibrilatori, AED aparati, već više godina postavljaju se na javnim mestima u Vojvodini Prvi je postavljen u Inđiji, a u Novom Sadu od 2008. postavljeno je 15 aparata na javnim mestima. Takozvani AED aparati isporukom električnog šoka vraćaju srčani ritam kada dođe do infarkta. Rukovanje uređajem nije komplikovano, jer daje glasovne instrukcije na srpskom jeziku, a zaposleni u ustanovama i objektima gde se AED postavlja prolaze edukaciju kako bi mogli da ih koriste.
Koliko su defibrilatori jednostavni za upotrebu, a važni za preživljavanje, pokazalo se dve godine od postavljanja prvog defibrilatora u Novom Sadu, u oktobru 2010, kada je skretničar Goran Petrešin njime spasao život čoveku koji je doživeo infarkt na peronu Železničke stanice. To je prvi slučaj upotrebe defibrilatora na javnom mestu od strane nemedicinskog radnika.
U Novom Sadu AED aparati postavljeni su na najfrekventnijim mestima u gradu: u Gradskoj kući, zgradi Suda, na Spensu, Štrandu, Železničkoj stanici, Limanskoj i Futoškoj pijaci, na Stadionu „Karađorđe“, Gradskom groblju, Medicinskom fakultetu, Fakultetu tehničkih nauka, u JKP „Informatika“, Kulturnom centru Novog Sada, Zavodu za zdravstvenu zaštitu studenata i u Luci Novi Sad.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Novog Sada dr Bogdan Živanović rekao je prilikom postavljanja jednog aparata da su oni potpuno bezbedni za upotrebu i da električni šok neće biti isporučen ukoliko aparat nije prepoznao odgovarajući ritam.
- U slučaju iznenadnog srčanog zastoja najvažnija je pravovremena reakcija spasioca, odnosno osobe koja pruža prvu pomoć. Bitno je reagovati odmah, pre dolaska ekipe hitne medicinske pomoći - kazao je tada dr Živanović i dodao da je plan Zavoda da obuči što više građana Novog Sada da rukuju ovim aparatom.
Dr Živanović je više puta objašnjavao da AED aparate mogu da koriste medicinari, ali i laici koji su prošli obuku u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad. Ova edukacije nastavlja se i u ovoj godni, a krajnji cilj je da svi Novosađani znaju da rukuju ovim aparatom, odnosno pruže prvu pomoć do dolaska ekipe hitne pomoći.
Od 2001. godine u Evropskoj uniji se preporučije da AED aparati budu postavljeni u poslovnim zgradama, hotelima visoke kategorije, banjama, tržnim centrima, metroima, aerodromima, železničkim stanicama, avionima, sportskim objektima, bazenima, teniskim terenima, fitnes centrima, sajmovima, gerontološkim centrima, a od 2002. godine ti aparati su obavezni i u školama u SAD. Preporuke su da se AED aparati postavljaju na mesta gde dnevno prođe više od 1.500 ljudi, a idealno bi bilo da su na takvoj udaljenosti da se do njih može doći i postaviti na unesrećenog u roku od pet minuta.
LJ. Petrović
Smrtnost od bolesti srca 56 odsto
Automatski eksterni defibrilatori predstavlja jedinu efikasnu i uspešnu pomoć pri iznenadnom srčanom zastoju, od kojeg u Evropi godišnje umre 700.000, u Sjedinjenim Američkim Državama 400.000 osoba, 150.000 u Velikoj Britaniji, 100.000 u Nemačkoj, 30.000 ljudi u Mađarskoj, te 5.000 ljudi u Norveškoj. Srbija se nalazi u grupi zemalja s veoma visokim rizikom te bolesti, a čak 56 odsto ukupne smrtnosti izazvano je bolestima srca i krvnih sudova.