Od zaplene bogatstva kriminalaca trećina za socijalu i zdravstvo
Pred poslanicima Skupštine Srbije naredne nedelje naći će se tri pravosudna zakona čije je predloge izmena i dopuna usvojila Vlada Srbije: Krivičnog zakonika,
Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim delom.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Radomir Ilić objašnjava da je reč o važnim i ključnim zakonima koji su deo antikoruptivnog seta koji predstavlja obaveze iz poglavlja 23 i 24, kao i jačanje represivnih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
Jedan od tri predloga o kojima se Vlada Srbije izjasnila je i zakon o izmenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, koji je donet je u aprilu 2013. godine, ali su protekle tri godine pokazale da ga je potrebno „doterati” proširivanjem kruga krivičnih dela na koje se odnosi, kao i poboljšanjem efikasnosti sudskog postupka za privremeno oduzimanje imovine.
Predlog izmena tog zakonskog akta ide u tri pravca: prvi je proširenje primene Zakona na još neka krivična dela kao što su ona protiv intelektualne svojine, teško ubistvo... Imajući u vidu potrebu da se poboljša efikasnost sudskog postupka za privremeno oduzimanje imovine, drugi pravac je ukidanje prigovora kao pravnog sredstva protiv rešenja suda kojim se odlučuje po zahtevu javnog tužioca za privremeno oduzimanje imovine, a zadržana je samo žalba. Treće, precizirane su i date određene nadležnosti Jedinici za finansijsku istragu i Direkciji za upravljanje oduzetom imovinom u cilju efikasnijeg postupanja tih organa u fazi otkrivanja imovine proistekle iz krivičnog dela, međunarodne saradnje, kao i upravljanja privremeno oduzetom imovinom.
Zakonskim predlogom preciziran je i pojam imovine, s obzirom na to da su se u primeni postojećeg Zakona pojavila različita tumačenja. Sada se daje mogućnost da se oduzme druga imovina iste vrednosti ako oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela nije moguće.
Proširen je krug krivičnih dela na koje se Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela primenjuje pa su sada tu i krivično delo teškog ubistva, kada je učinjeno pri razbojništvu ili razbojničkoj krađi, odnosno ako je učinjeno iz koristoljublja, kao i za krivična dela kao što su neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava i povreda pronalazačkog prava.
Dopunjavaju se nadležnosti Jedinice za finansijsku istragu u delu međunarodnih obaveza i međunarodne saradnje. Predviđeno je da se u okviru te jedinice obrazuje kancelarija za povraćaj imovine koja obrađuje primljene i poslate zahteve u okviru međunarodne saradnje u vezi s otkrivanjem i identifikovanjem imovine proistekle iz krivičnog dela, s ciljem njenog privremenog ili trajnog oduzimanja.
Uvodi se i službena legitimacija zaposlenih u Direkciji za upravljanje oduzetom imovinom. Policija dobija obavezu da, kada podnosi javnom tužiocu krivičnu prijavu za krivično delo na koje se Zakon primenjuje, dostavi i podatke o imovini osumnjičenog i trećeg lica koji su prikupljeni u predistražnom postupku.
Tim izmenama ukida se prigovor kao pravno sredstvo na rešenje suda kojim se odlučuje o zahtevu javnog tužioca za privremeno oduzimanje imovine, a zadržava se žalba kao pravno sredstvo o kojem odlučuje nadležni drugostepeni sud. Produžen je rok za podnošenje zahteva javnog tužioca za trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela. Zakonskim predlogom precizirana su ovlašćenja ministra pravde za donošenje akata kojima se bliže uređuje rad Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom.
Preciziraju se ovlašćenja Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom na zaključivanje ugovora o zakupu privremeno oduzetih nepokretnosti kojima upravlja. Osim toga, u cilju prevazilaženja problema koji su se pojavili, data su dodatna ovlašćenja Direkciji u slučaju raskida ugovora o zakupu privremeno oduzete nepokretnosti.
Brisana je obaveza Direkcije da, u slučaju povraćaja novca, licu kojem se on vraća isplati i kamatu. Pri tome, nezadovoljna stranka uvek može Direkciji podneti zahtev za naknadu štete ili tužbu nadležnom sudu.
Tim izmenama određeno je i postupanje s novcem trajno oduzetim na carini. Sada se primenom carinskih propisa neće moći trajno oduzeti pokretne stvari već je to pravo dato Vladi koja određuje namenu trajno oduzete nepokretne imovine u cilju obavljanja društveno korisnih poslova. Taj novac u iznosu od 30 odsto koristiće se za finansiranje socijalih i zdravstvenih potreba u skladu s odlukom Vlade Srbije.
Izmene i dopune zakonskog akta treba da se usvoje po hitnom postupku.
LJ. Malešević