Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Pasteli Marka Čelebonovića u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog

18.04.2018. 11:29 11:31
Piše:
Foto: Promo

U Spomen-zbirci Pavla Beljanskog u četvrtak, 19. aprila u 19 časova biće otvorena izložba pastela Marka Čelebonovića (Beograd, 1902 -  Sen Trope, 1986) jednog od najistaknutijih srpskih slikara 20. veka.

Posle pozdravne reči mr Milane Kvas v. d. upravnika Spomen-zbirke i Dragane Milošević, pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, izložbu će otvoriti dr Ivana Simeonović Ćelić, direktor Muzeja „Cepter“ iz Beograda. Autorke izložbe su Aleksandra Tomić i Milica Orlović Čobanov.

Postavka obuhvata 23 pastela iz zaostavštine porodice Čelebonović kao i neke od porodičnih fotografija koje se ovom prilikom prvi put prezentuju. Čelebonovićevi radovi u ovoj tehnici, među kojima je i u zaostavštini pronađena mapa iz Varaždina sa 15 radova izlaganih jedino u ogranku dubrovačke Galerije „Sebastijan“ u Varaždinu (1986), premijerno su prikazani beogradskoj publici u Muzeju „Cepter“ maja 2017. Ovaj izbor prikazuje ne samo deo jednog od najvećih opusa pastela u srpskoj modernoj umetnosti, nego i pravac u kome Čelebonović kao slikar intimističke poetike postaje bliži problemima realizacije slike i njene simbolike.

Svoj umetnički put Čelebonović je započeo skulpturom, ali njegovo konačno opredeljenje je bilo slikarstvo. Završio je prava na Sorboni, ali naklonost ka umetnosti odvodi ga u atelje Antoana Burdela (1922) da bi školovanje kod istog vajara nastavio na Akademiji Grand Šomije. Najveći deo života proveo je na relacijama Pariz, Sen Trope, Crnogorsko primorje i Beograd, gde u periodima (1947–1949) i (1952–1960) radi kao profesor na Akademiji umetnosti u Beogradu.

Izložba će trajati do 3. juna

– Sopstveni doživljaj sveta oko sebe, najviše osećanje prostora, Čelebonović brzim i neposrednim potezom prenosi i oživljava na papiru uz pomoć tehnike pastela kojoj se od sredine pedesetih godina intenzivno posvećuje. U ovoj tehnici izveo je blizu četiri stotine radova i priredio nekoliko samostalnih izložbi. Jedna od takvih sa radovima nastalim između 1960. i 1972, koji su predstavljali svojevrstan fokus poslednjih faza umetnikovog stvaralaštva, održana je oktobra 1973. u Malom likovnom salonu u Novom Sadu –navodi Alaksandra Tomić. – Kako na slikama u ulju tako i na pastelima, pratimo i prepoznajemo prelazak iz snažne koloritne i gotovo zasićene tonske faze u takozvane „bele pastele“ na kojima opažamo tek naznačen prostor i blago osenčene površine. Opus pastela tematski i po motivima prati slike izvedene u ulju; umetnik vrlo često isti motiv razrađuje nekoliko puta, u različitim vremenskim intervalima, kao reinterpretaciju svojih pređašnjih slika.

Na izložbi će biti radovi na kojima Čelebonović predstavlja prizore i žanr scene iz neposrednog okruženja, skoro anegdotskog karaktera i ciklus „Kaluđerice“, kao i pejzaži, autoportreti i mrtve prirode, od kojih je mali broj datovan, ali ih vremenski, najvećim delom, možemo svrstati „belu fazu“, karakterističnu za poslednje decenije umetnikovog stvaralaštva.

Bogat prateći program izložbe uključiće tumačenja postavke, projekcije filmova, promociju nove monografije o umetniku, kao i radionice za decu, a najširoj publici izložba će se približiti i tokom trajanja manifestacije „Muzeji od 10 do 10”.

N. Popov

 

Piše:
Pošaljite komentar