ŠTA JE HALAL, A ŠTA SATVIK? Sve više srpskih proizvoda ima posebne oznake za verske standarde ishrane
Ako ste u poslednje vreme gledali televiziju, mogli ste da primetite reklamu za čuveni „smoki“ kompanije „Atlantik Štark“, u čijem opisu stoji da je pripremljen po „halal“ standardu.
I dok je za većinu građana Srbije ova oznaka relativno nova, tehnolozi su odavno upoznati sa različitim zahtevima koje proizvođači moraju da ispune, kako bi svoj proizvod prodali određenoj grupi korisnika. Da li ste znali da su „halal“ i čuvene bananice, napolitanke, čokolade „Menaž“ i „Najlepše želje“, jogurti, goveđi gulaši koje svaki dan viđate na policama?
Oznaka „halal” (arapski: dozvoljeno) znači da je proizvod u skladu s islamskim propisima. To podrazumeva zabranu svinjetine i svih njenih derivata, alkohola, kao i obavezu da je meso dobijeno klanjem po šerijatskim pravilima. U Srbiji postoje sertifikovana tela kao što su Centar za halal sertifikaciju (Novi Pazar) i Agencija za sertifikaciju halal kvaliteta (Tuzla, BiH). Među domaćim proizvođačima koji poseduju ovaj sertifikat nalaze se kompanije poput Štarka, „Karneksa“, „Svislajona“ i Mlekare Subotica.
„Atlantik Štark“ je dobio „halal” sertifikat, a pod ovom oznakom prodaju se čuvene bananice, kao i čokolade „Najlepše želje“ i „Menaž“, napolitanke i „Prima“ slani keksi.
„Svislajon“ Takovo je 2016. godine uveo „halal“ sertifikat u proizvodnoj jedinici u Vršcu, što je omogućilo plasman proizvoda na tržišta koja zahtevaju određene standarde. „Halal“ su eurokrem, eurobiskvit, flips, kornflejks.
Vegansko i vegetarijansko
Iako nisu strogo verske, veganske i vegetarijanske oznake često se koriste i među vernicima koji poste ili slede posebne ishrane iz etičkih razloga. V-label je međunarodno priznata oznaka koju kori,ste mnogi proizvođači hrane u Evropi. „100% plant-based“, „vegan friendly“ i slične oznake ukazuju na proizvode bez životinjskih sastojaka.
Mlekara Subotica je 2009. godine dobila „halal” sertifikat, čime je postala prva mlekara u Srbiji koja je ispunila sve standarde za proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda u skladu s islamskim propisima. Ovaj sertifikat obuhvatao je 24 proizvoda, uključujući jogurt, mleko, sir, kajmak, puding i pavlaku. U vlasništvu „Imleka“, ova firma nastavila je da proizvodi i distribuira „halal” sertifikovane proizvode. Jedan od takvih proizvoda je „Grekos“ jogurt od 150 grama.
Lanac marketa „Aman“ odavno na rafovima drži „halal“ proizvode. Kako je u većim gradovima, posebno u Beogradu, sve više radnika iz krajeva sveta koji su većinom muslimanske vere, razumljivo je što za ovakvu vrstu specijalizovane hrane ima sve više mesta.
Kompanija „Karneks“ iz Vrbasa poseduje „halal“ sertifikat od 2014. godine, čime je „Karneks“ postao jedan od prvih proizvođača mesa u Srbiji s ovim sertifikatom. Na spisku su goveđi gulaš, suva goveđa pršuta i suva goveđa pršuta s lukom, a u planu je bilo proširenje sertifikacije na pileći i riblji program.
A „organik”?
U Srbiji postoje proizvodi sa oznakom „organski“ (organic), koji su rezultat kontrolisane i sertifikovane proizvodnje u skladu sa Zakonom o organskoj proizvodnji. Oznaka „organski proizvod“ garantuje da je proizvod proizveden bez upotrebe sintetičkih pesticida, herbicida i veštačkih đubriva, bez genetski modifikovanih organizama (GMO), sa poštovanjem prirodnih ciklusa i dobrobiti životinja (u stočarstvu), i pod stalnim nadzorom ovlašćenih kontrolnih tela. Sertifikovani proizvodi nose nacionalni znak „Organski proizvod“ i kôd ovlašćene kontrolne organizacije. Zapamtite: organsko i vegetarijansko ne znači i posno!
No, ovo nije jedini, da se slobodno izrazimo „verski“ standard u tehnologiji hrane. Kosher (košer) ishrana podrazumeva stroga pravila koja potiču iz jevrejskog verskog zakona (kašrut). Zabranjeno je konzumiranje svinjetine, morskih plodova bez peraja i krljušti, kao i mešanje mleka i mesa u istom obroku. Meso mora biti zaklano i prerađeno pod nadzorom rabina. U Srbiji se kosher proizvodi ređe nalaze, ali se mogu naći u većim trgovinama kao uvozni artikli. Najpoznatije oznake su OU, OK, KSA, a sve podrazumevaju formalnu sertifikaciju. Zanimljivo je i da neki proizvodi mogu imati i „halal“ i „košer“ oznaku, jer su pravila pripreme ista.
U pravoslavnom hrišćanstvu, posebno u srpskoj tradiciji, post predstavlja period kada se vernici uzdržavaju od mrsne hrane. To podrazumeva izbegavanje mesa, mleka, jaja, a ponekad i ulja. Ne postoji zvanična crkvena oznaka ili sertifikacija za posnu hranu, ali se oznaka „posno“ redovno koristi na ambalaži proizvoda.
I tu se spisak ne završava: postoji i satvik hrana, karakteristična za hinduizam i jogu, a podrazumeva umerenu, čistu, vegetarijansku hranu, bez luka, belog luka, prejake začinske hrane, uz fokus na harmoniju tela i duha. Džain hrana, po učenju džainizma, najstroža je vegetarijanska dijeta: bez životinjskih proizvoda, ali i bez korenastog povrća poput šargarepe, krompira, belog luka – kako se ne bi povredili mikroorganizmi u zemlji. Iako nemaju formalne oznake, ove vrste hrane su dobro poznate u Indiji, a mnogi restorani i prodavnice imaju jasno obeležene ponude (npr. pure veg, Jain friendly). Kako u Srbiji radi sve više ljudi iz ovih krajeva, možemo očekivati i njihove proizvode.
Ivana Radoičić