MRAZ DOTUKAO I TREŠNJU I RUŠT
Trešanja nema ni za lek, a kupuju se na kašičicu NEKI VOĆARI OVIH DANA BERU SAMO GUBITKE
Trešanja ove godine praktično nećemo ni imati. Voćari se slažu u proceni da je mraz uništio skoro 90 odsto prinosa.
Domaća proizvodnja godišnje iznosi do 20.000 tona trešanja, koje najviše sveže jedemo, a manje prerađujemo.
Na stablima ih uopšte nema ili su slabo rodile zbog mraza, a razlike u prinosima postoje po sortama, ali je za sve zajedničko da je rod beznačajan.
90 odsto prinosa trešanja stradalo od aprilskog mraza
Niske jutarnje temperature podjednako su loše uticale kako u voćnjacima koji nemaju u potpunosti intezivnu proizvodnju tako i u profesionalnim voćnjacima, gde se primenjuju savremene tehnologije.
Na platnažama najviše imamo sorte regina, kordia i ferovia.
- Trenutno se bere sorta grej star i po stablu svega je od 800 do 900 grama trešanja a prosečan prinos trebalo bi po stablu da bude od pet do sedam kilograma - kazala je za Dnevnik Marijana Petrušić iz kompanije Agri ferit krop. - Na plantažama smo koristili različitu agrotehniku, zadimljavanje, antifrost sisteme i maglene zmajeve - najsavremeniju mašinu u čijem ložištu sagoreva ogrev i nastalu toplotu, dim i vodenu para koja se rasprostire po plantažama. Međutim, mraz je bio jak a efekat slab jer je jutarnja tempratura bila minus osam stepeni a mraz trajao 14 sati pa ni jedan vid zaštite nije pomogao, osim što je ublažio posledice.
Na 11. mestu u Evropi
Prosečan broj rodnih stabala trešanja u poslednjem petogodišnjem periodu iznosio je 1,8 miliona. Prinos trešnje u Srbiji po hektaru u normalnim godinama je 3,3 tone, što je manje u odnosu na evropski prosek, koji iznosi 4,3 tone. U strukturi evropske proizvodnje trešnje Srbija učestvuje sa 2,7 procenata i nalazi se na 11. mestu, a u svetu na 16. mestu, sa učešćem oko dva procenta.
Regionalno posmatrano najveći proizvođača trešanja se nalaze na području grada Beograda gde se nalazi 19,6 procenata prosečne domaće proizvodnje, a slede Mačvanski, Nišavski, Braničevski i Borski okrug.
Voćar Nikola Jarić iz Bačkog Novog Sela u opštini Bač kazao je da je na tom području ostalo oko 30 odsto trešanja i da se prinosi kreću u zavisnosti od lokacije plantaže i po sortarama.
Trenutno se bere sorta grej star i po stablu svega je od 800 do 900 grama trešanja a trebalo bi po stablu da bude od pet do sedam kilograma (Marijana Petrušić iz kompanije Agri ferit krop)
- Ove sezone voćari imaju samo trošak. I ranijih godina bili su umanjeni prisnosi, ali ne znatnije. Sada su voćari kod nekih sorti uspeli da sačuvaju donekle rod zadimljavanjem i antifrost sistemom, ali u nekim voćnjacima te agrotehničke mere nisu pomogle. Sorta kordia je u potpunisti stradala od mraza, dok na stablima sorte karmen ima desetak posto roda od uobičajenog proseka - naveo je Jarić.
Na najprometnijoj Futoškoj pijaci u Novom Sadu kilogram trešanja prodaje se od 500 do 700 dinara. Po rečima prodavaca, ne kupuju se mnogo, najviše do kilogram, a najčešće za 200 dinara.
Z. Delić