Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

MALI MATURANTI BOLJE ZNAJU HEMIJU NEGO SRPSKI JEZIK "Utisak je da deca znaju dobro sve predmete" Evo šta je osmacima bilo najteže na završnom ispitu

02.07.2025. 07:58 08:30
Piše:
Izvor:
Blic
матура
Foto: Dnevnik

Osmaci u Srbiji su prethodne sedmice polagali malu maturu, a rezultati su ponovo pokrenuli debatu o tome zašto učenici postižu bolje rezultate iz prirodnih nauka nego iz maternjeg, odnosno srpskog jezika.

Evidentne su razlike u rezultatima između prirodnih i društvenih nauka. Tako se hemija, iako najmanje biran predmet, pokazao kao oblast u kojoj su maturanti ostvarili zapažene rezultate. To je kod mnogih pokrenulo pitanje da li se srpski jezik uči na pogrešan način ili se učenici jednostavno više okreću prirodnim naukama. Istražujemo šta je zapravo razlog tome.

"Utisak je da deca znaju dobro sve predmete"

Prema mišljenju Andreje Pavlovića, nastavnika iz matematike, utisak je da su đaci dobro uradili malu maturu.- Prvi utisak je da deca dobro znaju sve predmete, očigledno, pošto je nekako svake godine to sve bolje i bolje. Razlika je velika samo zato što je mali broj naših učenika na kraju osnovne škole bira test iz hemije. Podaci govore da test iz hemije polaže oko 6, ili 7 procenta ove godine, a u mojoj školi je ove godine test iz hemije polagalo je 17,6 posto, što znači dosta više nego ranije - rekao je Andreja Pavlović za "Blic TV".

Дневник
Foto: Dnevnik

70 odsto učenika bira ova dva predmeta

On se osvrnuo o na to koje su predmete deca najčešće birala.

- Najčešće se biraju geografija i biologija. Geografija je u procentu, evo već dve, tri godine malo više od biologije, i taj procenat je veći od 40 i nešto. Ukupno ta dva predmeta bira više od 70 procenata učenika - rekao je Pavlović za "Blic TV".

Podsetimo, u izveštaju Ministarstva prosvete objavljenom krajem aprila učenici su najviše birali geografiju (46,2%), zatim biologiju (31,4%), istoriju (9%), fiziku (7%), a najmanje njih se opredelio za hemiju (6,4%).

Zašto su rezultati iz matematike bolji nego iz srpskog

On je ocenio da, kada se govori o srpskom jeziku, postoje različite oblasti koje se proučavaju, uključujući gramatiku, književnost i razumevanje teksta, i da učenici u tim oblastima imaju poteškoća.

- Iz srpskog jezika ima nekoliko različitih kategorija. Jedna kategorija je gramatika, jedna je književnost, a jedna kategorija je razumevanje teksta. Čini mi se da trenutno imamo pomalo deficit znanja kod naših učenika. Takođe, važno je napomenuti da je prošlo mnogo časova srpskog jezika od prvog do osmog razreda osnovne škole. Ono što se traži na prijemnom ispitu obuhvata veliki broj lekcija i obiman nivo znanja. Primetio sam da je materijal iz srpskog jezika dosta težak. Veliki problem je razumevanje teksta, što matematičarima, kao što sam i ja, ide bolje zbog veće logike u njihovom radu - kaže on tokom gostovanja za "Blic TV"

Ispit iz hemije urađen najbolje, ali...

Danijela Čepić, profesorka hemije iz OŠ "Kneginja Milica" ocenila je u razgovoru za "Blic" da je na nivou Srbije završni ispit male mature dobro urađen.

- Koliko ja vidim, ispit iz hemije urađen je, kada se prosečno saberu sve ocene najbolje na nivou Srbije. Đaci nisu uopšte loše prošli, zadovoljna sam tom generalnom slikom uspeha, iako još nismo dobili tačne rezultate učenika koji su polagali hemiju u školi u kojoj predajem - rekla je Čepić za "Blic".

Kako kaže, mali broj učenika izabrao je hemiju, što nije neobično.

- Istina je da je mali broj učenika izabrao hemiju, i to nije ništa čudno. Ja se često našalim kažem "četa mala ali odabrana". Ali, šalu na stranu, test je bio prilagođen i aktuelnoj situaciji u školama, i kada se uzme u obzir to da mnoge škole nisu imale redovnu nastavu dobro je urađen - ističe.

Zašto učenici biraju hemiju

Prema njenim rečima, neki učenici biraju hemiju kao treći predmet jer se u osnovnoj školi uči samo dve godine, misleći da će im biti lakše da je pripreme.-

Postoji tom malom procentu učenika koji biraju hemiju, jedan deo koji ovaj predmet bira kao treći zato što se hemija u osnovnoj školi uči samo dve godine.

Zbog toga im deluje lakše da spreme predmet koji uče dve godine, nego četiri. Takvi predmeti koji se uče od petog su, recimo biologija ili geografija. Ti predmeti su za razliku od hemije prosto opipljiviji. Hemija je možda lakša jer je manje obimna, ali većina učenika koji odaberu hemiju to radi zato što je znaju i vole - objašnjava.

Izvor:
Blic
Piše:
Pošaljite komentar