Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

(FOTO, VIDEO) ODRŽANA DUŽIJANCA, ŽETVA PO STARINSKI: Bunjevci oživeli tradiciju na Danu risa

05.07.2025. 13:01 18:41
Piše:
Izvor:
Dnevnik/S. Iršević
Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

Na salašu porodice Babičković, nadomak Malog Palića, u subotičkoj ravnici koja leti miriše na zrelo žito, održan je ris – tradicionalno košenje žita, najvažniji i najsimboličniji deo obeležavanja Dana Dužijance, nacionalnog praznika bunjevačke zajednice.

Dok su kosa i sunce u ritmu ispisivali zlatne redove po njivi, ponovo je oživela slika jednog vremena koje ne sme da se zaboravi. Ris nije samo poljski posao. To je ritual. To je identitet.

Povorka risara, predvođena bandašem, svečano je krenula prema njivi. Za njima – risaruše, deca, domaćini i gosti. Kosci su sekli klasje pažljivo i ravnomerno, pokazujući veštinu prenetu s kolena na koleno, a risaruše su žito vezivale u snopove i pripremale užad od sirovog žita – sve po starim pravilima.

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

Jedan od najstarijih risara, kaže da nije lako, ali da je to posao koji se radi s ponosom:

„Ovo se sa srećom i radošću radilo, jer se radilo za hleb i to za ceo narod. Žito je najvažnija kultura. Kada vidiš zrelo klasje – milina. Tu nema izgovora, nema vrućine, samo rad i veselje.“

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

Posebno je istakao značaj dobro pripremljenog alata:

„Kosa mora da se otkuje kako treba, da bude oštra kao žilet. Dobra kosa mora da izdrži bar do užine. To je zanat, to se zna.“

Ni posao risaruša nije ništa lakši – one pletu užad u ranu zoru, dok je žito još vlažno.

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

„Pletu se kao pletenice, uzimaju se dva jednaka snopa i zavijaju čvrsto da se ne raspadnu. Nije jednostavno, ali kad znaš – ide iz ruke“, rekla je jedna od učesnica.

Nakon posla dolazi ono najlepše – užina, pesma, druženje i veselje. Ako je godina rodna i domaćin zadovoljan, okupljeni ostaju do večeri, igra se kolo, svira tamburica, pije se rakija i jede supa. Kao nekad. I kao sad.

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

Među gostima je bio i pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević, koji je poručio da ovakve manifestacije imaju i kulturni i turistički značaj:

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

„Nismo se dvoumili da li treba podržati ovakve događaje. Dužijanca i ris su živa tradicija. Vojvodina ima više od hiljadu manifestacija, ali ovo je posebno – ovde se vidi suština. I zato ćemo podržati i bunjevačku gastro-manifestaciju u Bajmoku krajem avgusta.“

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca, istakla je važnost prenosa običaja novim generacijama:

Сандра Иршевић
Foto: Sandra Iršević

Dan Dužijance, koji se svečano obeležava 15. avgusta u Subotici, nije samo praznik. To je živa veza između prošlosti i budućnosti. Jer ovakvi događaji nisu samo sećanje – oni su dokaz da običaji, kad ih s ljubavlju čuvaš, ne stare.

Tekst i foto: Sandra Iršević

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Dnevnik (@dnevnik.rs)

 

Izvor:
Dnevnik/S. Iršević
Piše:
Pošaljite komentar