Tesli u čast, žrtvama u sećanje: 80 godina UN i opomena čovečanstvu
U Beogradu je održan međunarodni naučni skup pod nazivom „Izazovi mira – 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija“, u organizaciji Instituta za izučavanje Holokausta i totalitarizma.
Skup je okupio 43 profesora istorije iz Španije, a održan je u čast rođendana srpskog naučnika Nikole Tesle, čija je porodica tokom Drugog svetskog rata izgubila čak 92 člana.
Skup je započeo minutom ćutanja u znak sećanja na sve žrtve nacizma. Glavni govornik bio je bivši ministar spoljnih poslova Severne Makedonije i nekadašnji predsednik Generalne skupštine UN, Srđan Kerim. On je ukazao na duboku krizu globalnog sistema bezbednosti, upozorivši da su današnje međunarodne institucije, pre svega UN, nedovoljno efikasne u odgovoru na savremene izazove kao što su ratovi, klimatske katastrofe, tehnološki sukobi i geopolitička napetost između velikih sila.
Kerim je naglasio da „poredak u kojem je moć jedino pravo“ stoji iza više od sto ratova u novijoj istoriji, i da su međunarodne norme često izložene selektivnoj primeni. Pozvao je na temeljnu reformu UN – kako u vrednosnom, tako i u institucionalnom smislu – uz veće učešće Globalnog juga, mladih i marginalizovanih grupa.
Tokom skupa potpisani su sporazumi o saradnji između Instituta „Diana Budisavljević“, Evropskog instituta za izučavanje Holokausta i totalitarizma (IECHT) i Evropskog centra za mir i razvoj UN Univerziteta za mir. Tom prilikom, direktor Instituta Gojko Rončević Mraović uručio je počasnu gramatu predsedniku IECHT-a Karlosu Vaskezu, dok je Miloš Acković uručio knjigu o stradanju Roma u NDH.
U čast nedavno preminulog romskog aktiviste i intelektualca Dragoljuba Ackovića, održan je minut ćutanja, a premijerno je prikazan i dokumentarni film „Jasenovac oath kept“, norveško-srpsko-izraelske produkcije.
Rončević Mraović podsetio je na obimne zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, ističući da je Jasenovac bio najveća „fabrika smrti“ na Balkanu. Prema različitim izvorima, broj žrtava tog sistema logora kreće se od nekoliko desetina do nekoliko stotina hiljada, a posebno je istakao stradanje dece i pravoslavnih sveštenika.
Na kraju skupa, učesnici su uputili snažnu poruku da je borba za istinu, pravdu i reformu međunarodnog poretka preduslov trajnog mira.