Prof. dr Boris Stojkovski
NAJVEĆI ZLOČIN DEVEDESETIH GODINA! Tri decenije od "Oluje" i zločina nad Srbima za jedne praznik, za nas SEĆANJE na nevino stradale! Politika državnog vrha na čelu sa Aleksandrom Vučićem neguje sećanje
Srpsko-hrvatski odnosi kroz istoriju predstavljaju jednu temu koja je opterećena brojnim otvorenim pitanjima. Naime, treba reći da neka veća prožimanja između ova dva naroda nisu postojala dugo u istoriji.
Štaviše, rani nestanak hrvatske srednjovekovne države i činjenica da su Hrvati bili deo različitih državnih tvorevina vekovima uslovila je različiti državno-pravni put dva naroda. Međutim, formiranje savremenih nacija dovelo je do različitih nivoa saradnje i konflikta dva naroda i njihovih predvodnika. Postoje primeri poput bana Josipa Jelačića ili saradnje na liniji Ljudevit Gaj-Vuk Karadžić, ali su tekli i mnogo gori procesi.
Moderna Hrvatska nije raskrstila sa ustaškom prošlošću
Od Ante Starčevića započeo je i proces građenja antisrpskih narativa. Vrhunac svega jeste svakako stravičan pokolj i genocid nad Srbima u NDH tokom Drugog svetskog rata. Međutim, Hrvati i moderna Hrvatska, za razliku od Nemaca, nisu prošli denacifikaciju, niti su u značajnoj meri raskrstili sa ustaškom prošlošću. Jugoslovenska ideja, pak, sa druge strane, zatrovala je Srbe, a politika Titove SFRJ je bila izrazito antisrpska u svojoj suštini i kada je započeo krvavi raspad SFRJ, zločini su se ponovili. Povampireno ustaštvo koje se ni danas ne smiruje došlo je do punog izražaja. Pre tačno tri decenije dogodio se najveći zločin u Evropi nakon Drugog svetskog rata, a to je hrvatska vojna akcija pod kodnim nazivom Oluja.
Ubijanje se nastavilo i nakon "Oluje"
U periodu od 4. do 7. avgusta izvršen je napad na Republiku Srpsku Krajinu, uz pomoć kako stranog faktora, tako i tzv. Armije BiH, proterano je 200-250.000 Srba, a ubijeno je preko hiljadu. Human Rights Watch je čak saopštio i da su ogromnu većinu zločina tokom operacije počinile hrvatske snage i da je to trajalo mesecima nakon Oluje, uključujući ubistva srpskih civila i uništavanja imovine. Za Hrvatsku, međutim, proterivanje i ubijanje Srba iz Krajine je povod za slavlje i to je, čak, državni praznik u toj zemlji. Trideseta godišnjica ovog zločina pompezno se obeležava i vojnom paradom. Ovakav paradoks da se zločin slavi kao veliki državni praznik je jedinstven slučaj verovatno u celom svetu. Još veći je da je ta država članica EU i da Srbiji voli da deli lekcije iz demokratije i ljudskih prava, i čak iz istorije.
Preispitati odnos prema jugoslovenstvu
Srbija i Republika Srpska, pak, sa pijetetom se sećaju žrtava ovog zločina i proteranih Krajišnika rasutih po celom svetu. Državna politika, oličena u predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i lideru Srpske napredne stranke Milošu Vučeviću neguje sećanje na srpske žrtve Oluje, najvećeg posleratnog zločina koji je zadesio Evropu u njenom srcu, na kraju 20. veka. Ova godišnjica je važna prilika da temeljno preispitamo naš odnos prema jugoslovenstvu, ratovima 90-ih, te odnosima u regionu i da sagledamo značaj negovanja sećanja na nevine žrtve.
Prof. dr Boris Stojkovski