OVA RATARSKA KULTURA JE OTPORNIJA NEGO BILO KOJA DRUGA Vojvođanski ratari zadovoljni cenom, a biće posejano više nego lane OD NJE SE PRAVI I BIODIZEL
U toku je setva ozime uljane repice. Na nekim njivama je već posejana, gde su pripreme za setvu urađene na vreme i gde je bilo ranije dovoljno kiše.
Zbog sušnog i toplog leta koje se odrazilo na niske prinose glavnih poljoprivrednih kultura interesovanje za ozime kulture ove jeseni biće veće nego ranijih godina.
57 dinara koštala repica na početku žetve
Očekuje se da će uljane repice opet biti posejano više nego u setvu 2024. godini, kada je uljarice bilo posejano za trećinu više nego 2023. godine.
Po podacima Republičkog zavoda za statistiku rod se tokom ove žetve u junu skidao za skoro 48.500 hektara. Prosečan prinos bio je tri tone po hektaru. Na nekim poljima bio je i veći - 3,5 i 4 tone ako je bila primenjivana puna agrotehnika i bilo malo i padavina.
Ukupno smo po statistici dobili 145.335 tona uljane repice.
3 tone bio u žetvi prosečan prinos po hektaru
Posle tri godine ratar iz Inđije Radoslav Adamović kazao je za Dnevnik da će sejati ponovo uljanu repicu. Za ponovnu setvu opredelio se zbog suše, malih prinosa i niskih cena primarnih poljoprivrednih kultura.
-Ni cena repica nije bogzna kakva, koštala je oko 55 dinara, ali i to je viša cena nego kukuruza i pšenice - kazao je Adamović. Kako je rekao setva će ga koštati oko 140.000 dinara po hektaru sa troškovima zakupa.
Od uljane repice pravi se biodizel
Uljana repica je višestruko korisna industrijska biljka. Seme repice koristi se u prehrambenoj industriji za proizovodnju ulja i za proizvodnju biodizela.
U proseku hektar zasejane uljane repice može dati 400 litara biodizela. Značajna je i kao prva pčelinja paša i kao predusev za strna žita. Koristi se i kao stočna hrana.
Ratar iz Subotice Marinko Kujundžić posejao je repicu, a sejao ju je u prošloj setvi. Bio je zadovoljan prinosom od oko 2 tone po jutru.
-Na početku žetve vredela je 57 dinara, a posle je pojeftinila i koštala 52 dinara - kazao je Kujundžić i naveo da će ove jeseni sejati i pšenicu i ječam.
- Ozime kulture su se pokazale kao bolje za setvu zbog klimatskih promena, jer rod kukuruza i soje je bio slab.
Zabranjeno je preuzimanje dela teksta ili celog teksta bez linkovanje Dnevnika i navođenja medija.