Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

KADA KOVANJE GVOŽĐA POSTANE UMETNOST Noževi Saše Trkulje osvojili su kolekcionare i poznate ličnosti širom sveta

22.09.2025. 09:42 10:23
Izvor:
Dnevnik
2
Foto: Privatna arhiva

Saša Trkulja iz Novih Karlovaca kovanjem sablji, katana, mačeva, noževa spaja tradiciju i preciznost i stvara remek dela.

Dokaz za to što su njegovi komadi na svim kontinentima sveta i kome nisu odolele ni poznate ličnosti iz Srbije i inostarnstva, ali ni političari. 

Njegovu kovačku radnju su posetili: proslavljeni sportista Vanja Grbić, glumac Vojin Ćetković, a mušterije su mu bili i glumac Vuk Kostić, pevači Željko Bebek, Željko Samardžić, kao i ruski MMA borac  Fedor Emalijenko i mnogi drugi.

2
Foto: Privatna arhiva

- Još pre 20 godina sam počeo da radim gravure i duboreze ,da bi profesionalno počeo da radim od 2010. godine. Negde od 2012. počinje prvi ozbiljni susret sa noževima i otad krećem da se bavim njima – kaže naš sagovornik. 

Podseća da nije lako kovati vrelo gvožđe, gde uvek može da se opeče. Od komada gvožđa do noža, potrebno je puno veštine i brzine, uz napomenu da hladno gvožđe gubi elastičnost i da je tada kasno za kovanje.

Noževi su ručno rađeni, od vrhunskog nerđajućeg čelika, sa namenskim materijalima, a sve gravure na čeliku i na drškama majstor radi sam.

2
Foto: Privatna arhiva

-Nož „Indijanac“, koji je trodimenzionalno graviran ručno u jelenskom rogu jedan je od najtraženijih i ima ga na svim kontinentima. Napravio sam ih oko 230.  Lovački noževi se, uglavnom, rade sa motivima divljih životinja, kod njih su kraće oštrice i imaju deblje derače – priča naš sagovornik.

Procedura pravljenja sečiva od najboljih karbonskih metala, nije nimalo jednostavna kaže ovaj samouki zanatlija.

- Za pravljenje Damaskus čelika, moramo da naslažemo više slojeva karbonskog čelika koji odmah stavljamo u peć, i kada se on usija na oko 1.300 stepeni, onda ide na iskivanje, tj pravljenje oblika kakvog želimo. Naravno u zavisnosti od slaganja čelika, dobijamo i željene šare na noževima i mačevima - kaže Saša.

Kurs za šegrte

Saša ima upite šegrta koji žele da nauče zanat, tako da će ovaj majstor u narednom periodu organizovati i kurs.

- Ima dosta onih koji bi želeli da se bave kovanjem. Upravo zbog toga kada budem imao malo više vremena organizovaću kurs kako bi preneo znanje onima koji žele da ga usvoje- kazao je Trkulja. 

Pravljenje sečiva je umetnost i u ovom poslu kako kaže naš sagovornik morate biti jako vešti.

- To je sve preklapanje, morate biti vešti u tome kada napravite prvih 20 slojeva da bi dobili određene šare, a zatim se to sve zavari u jednu kovačku celinu, odakle izvlačimo nož. Može biti svakakvih kombinacija, od duboreza do mozaika i presijavanja ako ste vešti to da izvedete - ističe Trkulja.

2
Foto: Privatna arhiva

Raritet je svakako i lovački nož u čiju dršku se postavlja zub mamuta. 

- Kada krenete da radite sa zubom mamuta on se raspada, jer ima specifičnu strukturu, te je potrebna specijana stabilizacija materijala. Posebnim načinom rada se popunjavaju nedostatci na zubu a nakon toga može se pristupiti  bojenju i ubacivanju u dršku noža – pojašnjava naš sagovornik. 

Kuhinjski noževi su nešto drugačiji, tanji su, prilagođeni potrebama.

-Noževi koji se koriste za kuhinjske potrebe moraju biti istanjeni, kako bi se lakše seklo povrće, ili meso - objašnjava kovač.

2
Foto: Privatna arhiva

Kupci za njegove modele saznaju putem interneta ili od drugih mušterija koji su već pazarili neki primerak. Uglavnom je reč o kolekcionarima, lovcima, kuvarima, zaljubljenicima u noževe.

- Znam za kolekcionare koji imaju i do 50 mojih noževa. Jedan gospodin iz Bugarske ima mojih 25 noževa – kaže Trkulja. 

Ima i žena koje kupuju noževe, kako bi iznenadile svoje partnere. Cene su od 300 evra do par hiljada u zavisnosti od modela. 

 

Projekat “U srcu Vojvodine – slikom i slovima kroz Inđiju” realizuje Dnevnik Vojvodina Press, a sufinansiran je iz budžeta Opština Inđija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.   

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar