POTREBNA STALNA BRIGA O MENTALNOM ZDRAVLJU Priručnik kao mali zaveznik u svakodnevnim izazovima
Depresija pogađa stotine hiljada ljudi u Srbiji, a žene se mnogo češće suočavaju sa depresijom i anksioznošću nego muškarci i spremnije su da potraže pomoć.
Savremeni ritam života, višestruke uloge i nedostatak vremena za sebe doveli su do toga da stres postane „normalizovan“.
Međutim, hronični stres nije bezopasan, on je jedan od ključnih faktora rizika za razvoj anksioznosti i depresije.
Upravo njima je posvećen prvi antistres priručnik psihoterapeutkinje Ivane Lukovnjak, nastao u okviru projekta „SAMOpodrška mentalnom zdravlju žena“. Priručnik je zamišljen kao mali saveznik u svakodnevnim izazovima, od anksioznosti i osećaja preopterećenosti do potrebe da se zastane i pronađe vreme za sebe. Psihoterapeutkinja i autorka „Malog antistres priručnika“ Ivana Lukovnjak kaže da je on osmišljen kao praktičan i podržavajući alat koji pomaže ženama da prepoznaju sopstvene obrasce stresa, nauče tehnike emocionalne higijene i uvedu male, ali značajne promene u svakodnevni život. Na taj način ne samo da se smanjuje intenzitet stresa, već se sprečava i njegovo produbljivanje, koje često vodi ka depresiji. Priručnik kombinuje edukativne savete, jednostavne vežbe i introspektivna pitanja koja pomažu u dubljem povezivanju sa sobom.
- Posebno smo fokusirani na signale koje šalju um i telo, jer depresija često počinje tihim znacima iscrpljenosti, bezvoljnosti i unutrašnjeg pritiska. Cilj priručnika je da pokaže ženama da stres nije neprijatelj, već signal da zastanemo, oslušnemo sebe i unesemo promene u život. Kada naučimo da upravljamo stresom, otvaramo prostor za unutrašnju snagu i autentičnost - ističe Ivana Lukovnjak.
Od depresije pati 250.000 ljudi
U Srbiji oko 250.000 ljudi pati od depresije, ali ono što zabrinjava jeste da veliki deo obolelih i dalje ne traži pomoć. Alarmantna je i činjenica da 10 do 15 odsto pacijenata sa depresijom izvrši suicid, što dodatno naglašava potrebu za hitnim delovanjem.
Predsednik Udruženja psihijatara Srbije profesor dr Čedo Miljević kaže da smo svi doživeli depresivno raspoloženje kao emociju, međutim, depresija kao psihijatrijski poremećaj je nešto sasvim drugo, ozbiljno stanje koje karakteriše osećanje bezrazložne tuge, gubitak interesovanja, pad energije, gubitak inicijative, umor, loš san, apetit, loša koncentracija. Može da se javi kod svakoga, bez obzira na pol, starost, obrazovanje ili materijalni status, ali je češća kod osoba određene starosti, žena, a zatim i kod osoba koje su doživele značajne gubitke, imaju neku od bolesti zavisnosti ili su izložene dugotrajnim stresnim događajima.
- Žene obolevaju češće od muškaraca, a zabrinjava porast depresije kod dece i adolescenata. Depresija je izlečiva bolest, a u terapiji se najčešće koristi kombinacija lekova i psihoterapije, ili jedna od ove dve metode, u zavisnosti od težine simptoma, drugih zdravstvenih problema, životnih okolnosti i želja samog pacijenta - objašnjava prof. dr Miljević.
Predsednica udruženja za podršku ljudima sa neurozom „Herc“ Larisa Despotović navela je da o o mentalnom zdravlju treba stalno da se govori i da je važno da oboleli potraže pomoć i podršku.