ŠTA SE DEŠAVA SA JAVNIM ČESMAMA U SREMSKIM KARLOVCIMA I ŠIRE Presušuje nam vodno bogatstvo
Vest da je presušila česma Svetog Andrije u Beogradskoj 2 u Sremskim Karlovcima, uzburkala je tamošnju javnost i nametnula pitanje da li se to desilo kao posledica građevinskih zahvata koji su onemogućili dotok vode ili je reč o geološko-hidrološkim uzrocima.
Prema zapažanju Karlovčana mlaz vode na toj česmi, tačnije arteskom bunaru, koji je, slobodno se može reći najfrekventniji što se tiče vodosnabdevanja meštana i ljudi iz bliže i dalje okoline, je mesecima bio smanjen da bi pre desetak dana potpuno nestao.
Česma Svetog Andrije, za koju se tvrdi da su je sagradili ruski emigranti tokom boravka u Karlovcima posle Oktobarske revolucije, nije prva javna česma koja je u poslednjih tri decenije presušila. Koliko je poznato, pre nje to se dogodilo sa česmom kod Kapele mira, preko puta Vavedenjskog manastira u Ulici patrijarha Rajačića, kao i u Vinogradarskoj ulici.
Zamenik šefa Geološkog odseka na Rudarsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu prof. dr Dragoljub Bajić kaže za „Dnevnik” da se na globalnom nivou uočavaju trendovi smanjenja vodnih resursa usled kombinacije klimatskih promena, manjka padavina i snega, koji je najznačajniji za prihranjivanje izdani, porasta prosečnih temperatura vazduha i prekomerne eksploatacije podzemnih voda, koja je posebno karakteristična za područje Vojvodine. Naglašava da u mnogim delovima sveta, pa tako i u Srbiji, izvori presušuju ranije u sezoni nego što je bilo pre 10-20 godina, a periodi bez padavina postaju vremenski duži.
– Na lokalnom nivou, u Vojvodini i posebno u području Fruške gore i Sremskih Karlovaca, postoji nekoliko specifičnih uzroka – navodi prof. Bajić. – U prvom redu to su klimatski faktori. Naime, poslednjih dvadesetak godina beleži se smanjenje prosečnih količina padavina u letnjem periodu, kao i izraženije suše tokom vegetacionog dela godine. Došlo je i do promene u režimu podzemnih voda. Eksploatacija podzemnih voda iz bunara za vodosnabdevanje i navodnjavanje u okolnim naseljima, posebno zbog širenja naselja i potrebe za većim količinama podzemnih voda, može uticati na opadanje nivoa podzemnih voda, a samim tim i na presušivanje javnih česmi.
Varadinska česma najizdašnija
Prema detaljnom popisu iz 1987. u Karlovcima je u to doba bilo 23 javne česme, od čega 15 izvora, a osam arteskih bunara. Tome valja dodati i dva arteska bunara, kao i četiri izvora, koji se nalaze na privatnim parcelama, pri čemu je jedan bunar zapravo dostupan za javnu upotrebu. Reč je o arteskom bunaru u dvorištu muzeja. U to vreme spomen-česma „Četiri lava“ napajala se vodom iz arteskog bunara na koji je prvobitno još 1799. kada je sagrađena bila spojena. U međuvremenu su je nadležni u opštini prebacili na snabdevanje vodom iz novosadskog gradskog vodovoda iz bojazni od mogućeg negativnog uticaja na zdravlje ljudi u slučaju mikrobiološke i hemijske neispravnosti izvora. Kapacitet izvora je u trenutku kada je spisak načinjen bio od dve do 15 litara u minuti. Najizdašnija od javnih česmi je bila Varadinska česma sa 15 litara u minuti, a od privatnih izvor u dvorištu kuće u Mitropolita Stratimirovića, kod Donje crkve, čiji kapacitet je 16 litara u minuti.
Kada je reč o hidrogeološkim osobinama Fruške gore, profesor Bajić naglašava da javne česme u Sremskim Karlovcima uglavnom zavise od plitkih izdani, koje su veoma osetljive na promene u njihovom prihranjivanju, koje je ključno.
– Kada se padavine smanje ili kada se okolno tlo uzurpira usled urbanizacije ili smanjenja vegetacije, prirodno punjenje tih izdani slabi – objašnjava dr Bajić. – Dodatno pogoršavaju situaciju lokalni antropogeni faktori kao što su zapuštanje sistema zaštite izvorišta, smanjenje vegetacijskog pokrivača i neadekvatno upravljanje površinskim i podzemnim vodama.
Bajić smatra i da presušivanje pojedinih javnih česmi verovatno jeste rezultat kombinovanog delovanja klimatskih, antropogenih i lokalnih hidrogeoloških faktora. Ove promene su često postepene i kumulativne, pa se njihov efekat vidi tek nakon više godina ili decenija.
– S obzirom na značaj ovih izvorišta, bilo bi korisno sprovesti detaljnije hidrogeološko ispitivanje, merenja nivoa podzemnih voda, analizu proticaja i hemijskog sastava podzemnih voda, kako bi se utvrdilo da li su promene trajne ili reverzibilne – poručuje prof. dr Dragoljub Bajić.