INSTITUT U SREMSKOJ KAMENICI LIDER U REGIONU Razvijen softver koji nema niko drugi! Evo kako će pomoći lekarima i srčanim bolesnicima
U Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine (IKVBV) u Sremskoj Kamenici razvijen je i primenjuje se specijalizovani softver za praćenje pacijenata sa srčanom slabošću, jedinstven u regionu.
Na njegovom razvoju radili su stručnjaci IKVBV u saradnji sa domaćim IT timovima i istraživačima iz oblasti kardiologije, sa ciljem da se objedine svi relevantni podaci o pacijentu, od laboratorijskih nalaza i ultrazvuka srca do terapije i kliničkog toka bolesti.
Kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine profesorka dr Anastazija Stojšić Milosavljević objašnjava da je razvijen sistem za podršku kliničkom odlučivanju koji pomaže lekarima u prepoznavanju i dijagnostikovanju srčane slabosti sa očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF). Softver se zasniva na preporukama Evropskog udruženja kardiologa i koristi parametre koji se rutinski mere, morfološke i funkcionalne ehokardiografske pokazatelje, nivo biomarkera NT-proBNP i podatke sa EKG-a, posebno prisustvo atrijalne fibrilacije.
- Automatskim sabiranjem ovih podataka, algoritam daje lekaru sugestiju o mogućem postojanju srčane slabosti sa očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF-a). Time se značajno olakšava dijagnostika i omogućava ranije uvođenje terapije koja menja tok bolesti – navodi dr Stojšić Milosavljević i dodaje da je ova metoda razvijena u saradnji sa inženjerom Goranom Remerom, koji više od 30 godina prilagođava bolnički sistem potrebama lekara i pacijenata.
Bolest starijih
Srčana slabost je najčešće bolest starije životne dobi, oko 10 odsto osoba starijih od 70 godina globalno ima ovu dijagnozu. Međutim, zabrinjavajuće je što se starosna granica sve više spušta. Savremeni način života, stres i sve češća pojava koronarne bolesti kod mlađih osoba, na primer infarkt miokarda, dovode do povećanja učestalosti srčane slabosti i u mlađoj populaciji. Iako se danas akutni infarkt uspešnije leči, oštećenje mišića koje može zaostati neretko vodi ka razvoju hronične srčane slabosti.
Procenjuje se da više od 120.000 osoba u našoj zemlji trenutno ima ovo oboljenje. Simptomi srčane slabosti su često nespecifični, umor, nedostatak snage i daha, gušenje, “glad za vazduhom”, bol u grudima, vrtoglavica ili nesvestica, pa bolest neretko ostane neprepoznata u ranoj fazi. Sa druge strane, srčana slabost ima ozbiljnu prognozu, svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze.
- Rano otkrivanje srčane slabosti ključno je za ishod lečenja i kvalitet života pacijenata. Svako srčano oboljenje može dovesti do sindroma srčane slabosti, a rana dijagnoza omogućava pravovremeno uvođenje terapije i sprečava komplikacije kao što su iznenadna smrt, novi infarkt ili česta hospitalizacija. Lečenje ovih bolesnika je kompleksno. Terapijski pristup obuhvata kombinaciju lekova koji dokazano poboljšavaju prognozu pacijenata– ističe prof. dr Stojšić Milosavljević i dodaje da terapija pored snižavanja nivoa glukoze u krvi, pozitivno utiče i na hemodinamiku, funkciju bubrega, smanjenje zapaljenja i oksidativnog stresa, što se odražava kroz smanjenje mortaliteta i hospitalizacija kod obolelih od srčane slabosti.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.