POMERANJE SATA NIJE BEZAZLENO: Evo kako utiče na vaše zdravlje; DA LI JE BOLJE LETNJE ILI ZIMSKO?
Pomeranje kazaljki na satu, koje se sprovodi već decenijama, mnogima stvara tegobe. Nekada je služilo za uštedu energije tokom zimskih meseci, ali danas sve više stručnjaka smatra da od te prakse imamo više štete nego koristi.
Ono što se ranije smatralo beznačajnom neprijatnošću, danas je prepoznato kao ozbiljan javno-zdravstveni rizik. Pomeranje sata dva puta godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat — cirkadijalni ritam — koji upravlja brojnim telesnim funkcijama: spavanjem i buđenjem, lučenjem hormona, metabolizmom, krvnim pritiskom i radom srca.
Naučnici sa američkog univerziteta Stenford nedavno su predstavili najubedljivije dokaze o dugoročnoj štetnosti ovog sistema. Upoređujući tri scenarija — sadašnji sistem pomeranja sata, trajno letnje i trajno zimsko vreme — utvrdili su da je upravo dvostruko godišnje pomeranje kazaljki najgora opcija za ljudsko zdravlje.
Pomeranje sata sprečava moždani udar
Prema modelima zasnovanim na podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ukidanje pomeranja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vreme donelo bi izuzetno pozitivne efekte: samo u SAD moglo bi se sprečiti oko 300.000 moždanih udara i smanjiti broj gojaznih osoba za 2,6 miliona godišnje.
„Što ste više izloženi svetlosti u pogrešno doba dana, to je vaš biološki sat slabiji. To utiče na imunološki sistem, nivo energije i druge aspekte zdravlja“, upozorio je dr Džejmi Zajcer, glavni autor studije.
Kratkoročne posledice su već dobro poznate: brojne studije pokazale su da posle prolećnog pomeranja sata raste broj srčanih udara, saobraćajnih nesreća i povreda na radu, što se pripisuje gubitku sna i povećanom umoru.
Večna dilema: zimsko ili letnje vreme?
Iako se većina slaže da ovu praksu treba ukinuti, postavlja se pitanje koje vreme treba trajno zadržati. Pristalice trajnog letnjeg vremena ističu prednosti dužih večeri, više vremena za odmor i manju stopu kriminala.
Ipak, kada je SAD 1974. godine tokom naftne krize uvela celogodišnje letnje vreme, mera je ukinuta posle manje od godinu dana zbog negodovanja javnosti — deca su morala u školu po mraku.
Naučnici i lekari skoro jednoglasno podržavaju prelazak na trajno standardno, odnosno zimsko vreme, jer je ključ u jutarnjoj svetlosti.
„Potrebno nam je više jutarnjeg i manje večernjeg svetla da bi naš biološki sat ostao usklađen sa 24-časovnim danom“, objašnjava dr Zajcer. Jutarnja svetlost je najvažniji signal koji „resetuje“ naš unutrašnji sat i prilagođava ga spoljašnjem svetu.
Zato vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog lekarskog udruženja, preporučuju usvajanje trajnog standardnog vremena kao najbolje opcije za javno zdravlje.
Dok se čeka politička odluka, stručnjaci savetuju da se nekoliko dana pre promene vremena postepeno prilagodimo: ranije odlazimo na spavanje, izbegavamo kofein i teške obroke uveče, i što više koristimo jutarnje svetlo.
Iako ćemo „dobijati“ sat sna, jasno je da je rasprava o pomeranju sata odavno prerasla pitanje udobnosti i postala važno zdravstveno pitanje na koje političari još nisu našli odgovor.