LOVĆENAC SLAVI 80 GODINA OD KOLONIZACIJE CRNOGORACA Kroz sport i umetnost meštani obeležavaju osam decenija bivstvovanja u novom zavičaju, čuvajući uspomenu na korene
Ove godine Lovćenac obeležava važan jubilej: 80 godina od kolonizacije Crnogoraca, pre svega iz Crne Gore, ali delom i iz Metohije.
Celu godinu posvetili su manifestaciji: kako kaže sekretar Mesne zajednice Lovćenac Radoslav Brkljač, krenulo je od aprila, kada im je gostovao FK„Lovćen” sa Cetinja, koji ima dugu tradiciju, budući da je drugi osnovani klub u bivšoj Jugoslaviji. Zatim su objavili knjigu „Kulturni život Lovćenca u 20. vijeku”, preko CKPD „Princeza Ksenija”, a potom je Udruženje Crnogoraca „Lovćenac”organizovalo likovnu koloniju. Jubilej su obeležili i promocijom romana „Crvena bajka” Olge Dabović Klikovac u biblioteci „Mitar Pešikan”.
U sklopu svega, održali su fudbalski turnir za decu od 15 do 18 godina, smatrajući ključnim da se sport i fizička kultura vrate u narod.
– Vrhunski sport nas ne interesuje, niti možemo da utičemo na njega, ali okupili smo skoro 20 ekipa, pre svega iz sredina koje su takođe kolonističke, mada je bilo i prijatelja s kojima sarađujemo – dodaje sagovornik.
Godišnji koncert KUD „P. P. Njegoš” imaće 8. novembra, a u završnici manifestacije, 14. novembra, književno veče Jasenke Lalović, koja je u Lovćencu takoreći domaća. U planu je promocija njenog novog romana „Zera luče”, o kojem će govoriti Jelena Božović i Snežana Marković, a „šlag na torti” biće proslava u Domu kulture, na koju su pozvani gosti iz Crne Gore, Pokrajine, Opštine Mali Iđoš, susednih mesnih zajednica...
– Učešće će uzeti i škola, prva institucija osnovana kada se došlo ovamo, tako da i ona slavi 80 godina postojanja, te će spremiti jedan mali igrokaz o kolonizaciji, a program će voditi glumac Marko Vasiljević – napominje. – Centralni gost večeri biće KUD sa Cetinja, koji će svojim folklorom, guslarom, pesmama upotpuniti program. Sve to omogućeno je pre svega uz podršku Pokrajine, opštine, mesne zajednice i crnogorskih udruženja, koja su preko Ministarstva dijaspore Crne Gore obezbedila određena sredstva. Pre svega mislim na Nacionalni savet Crnogorske nacionalne manjine i Udruženje Crnogorca „Lovćenac”, zatim UG „Crnogorci i prijatelji Crnogorca” i Narodno udruženje Crna Gora.
Kolonizacija je, podseća Brkljač, trajala od 1945. do 1948. godine. Još na početku, dodaje, bilo je dosta povrata, jer nisu mogli da se naviknu na drugačiju vodu, hranu, vazduh, jednoličnost pejzaža. Ali su zato oni koji su ostali iskreno prihvatili svoj novi dom, mada su uvek ostali ljudi sa dva zavičaja, negujući tradiciju koja im daje karakter.
– Ovde su izgradili jedan novi svet za sebe i svoje potomke, što je izuzetno lepo funkcionisalo sve do burnih 90. godina, kada je to što su svojim rukama, zalaganjem i žrtvama stvorili, na određen način, obesmišljeno. Procenat ljudi se znatno smanjio, što unutrašnjim migracijama, što selidbom u inostranstvo, tako da je od početnih 96,7 odsto učešća u ukupnom broju stanovništva danas to spalo na pedesetak procenata – kaže.
Kako napominje, želja mu je da se Lovćenac vrati na pozicije koje je nekad imao, jer ovaj „ne prepoznaje u pravom smislu”.
– Nedostaje mi ona prisnost među ljudima. Propale su porodice, ali i pojedinac u društvu – iskren je Brkljač. – Nadamo se da će pruga, pre svega ona koja će omogućiti za 20 minuta da budemo u Novom Sadu i Subotici, ali i ostala ulaganja kroz projekte Pokrajinske vlade, pomoći da stanovništvo prepozna da je ovo mesto gde valja ostati. Sad se radi i kanalizacija, dobili smo pre nekoliko godina i jezero, a tu je i petlja za auto-put. Izgradili smo industrijsku zonu: nije prevelika, ali je za naše potrebe sasvim dovoljna, jer se promenila radna struktura. Sećam se: ranije generacije, kad bi završile školu, barem tridesetak išlo je u mašinbravare, strugare, autoelektričare. Danas ovde nećete naći profesionalce te vrste, i ono malo što ih ima čine penzioneri koji i dalje rade. Ali to je velik problem gotovo svake male sredine.
Projekat „Raznolikost u srcu – priče lokalnih udruženja i organizacija opštine Mali Iđoš“ realizuje Dnevnik Vojvodina pres, a sufinansiran je iz budžeta Opštine Mali Iđoš. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.