KAD SE PREDATORI NASELE U DELU PATAGONIJE Mačke jedu ptice pa valjda zato i pume pingvine
Pume u Patagoniji ponovo su se naselile u jednom argentinskom nacionalnom parku u kom se nalazi kolonija za razmnožavanje pingvina - i gotovo odmah su počele da se hrane ovim pticama.
Sada se, međutim, ispostavlja da ove inače samotnjačke životinje koje jedu pingvine pokazuju mnogo veću toleranciju jedna prema drugoj nego što bi se očekivalo, navodi novo istraživanje objavljeno u sredu (17. decembra) u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Nalazi ukazuju na to da ovakva ponovna uvođenja vrsta u ekosisteme mogu imati iznenađujuće, posredne posledice.
„Obnavljanje divljih životinja u današnjim, izmenjenim pejzažima ne znači jednostavno vraćanje ekosistema u prošlost“, rekao je koautor studije Mičel Serota, ekolog u Duke Farms u Nju Džerziju. „To može stvoriti potpuno nove interakcije koje na neočekivane načine preoblikuju ponašanje i brojnost životinjskih populacija.“
Ovčari u Patagoniji su tokom 20. veka isterali pume iz tog regiona. Nakon što je 2004. godine osnovan Nacionalni park Monte Leon, pume su počele da se vraćaju. Međutim, u njihovom odsustvu, druge vrste su se prilagodile smanjenom pritisku predatora. Tako je, na primer, grupa magelanskih pingvina (Spheniscus magellanicus), koji su obično ograničeni na ostrva udaljena od obale, osnovala kopnenu koloniju za razmnožavanje sa oko 40.000 parova.
Ovčari u Patagoniji su tokom 20. veka isterali pume iz tog regiona
Ubrzo nakon osnivanja parka, istraživači su počeli da u izmetu puma pronalaze ostatke pingvina. Pume su iskoristile promenjeni ekosistem.
„Mislili smo da je to ponašanje ograničeno na nekoliko jedinki“, rekao je Serota, koji je istraživanje sproveo dok je bio doktorand na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju. „Ali kada smo stigli tamo… primetili smo veliki broj detekcija puma u blizini kolonije pingvina.“
U novoj studiji istraživači su koristili kamere da procene koliko puma živi u blizini kolonije pingvina — pojasa plaže dugog oko 1,9 kilometara unutar nacionalnog parka. Takođe su pratili 14 pojedinačnih puma pomoću GPS ogrlica i istraživali mesta na kojima su pingvini ubijani tokom više terenskih sezona između 2019. i 2023. godine. Devet praćenih puma lovilo je pingvine, dok pet nije.
Gusto se naselile
Istraživači su čak utvrdili da je gustina puma unutar parka bila više nego dvostruko veća od najveće ranije zabeležene koncentracije u Argentini. Uobičajeno je da su odrasle pume samotnjaci koji uspostavljaju velika staništa kako bi imali dovoljno plena za sebe i svoje mladunce.
Razumevanje načina na koji se veliki mesožderi ponašaju kada se vraćaju u ekosisteme koje su oblikovale ljudske aktivnosti „ključno je za planiranje zaštite prirode, jer omogućava upravljačima da… osmisle strategije upravljanja zasnovane na tome kako ekosistemi danas zaista funkcionišu, a ne na tome kako pretpostavljamo da bi trebalo da funkcionišu na osnovu prošlosti“, napisao je u mejlu za Live Science Huan Ignasio Zanon Martines, populacioni ekolog iz argentinskog Nacionalnog saveta za naučna i tehnička istraživanja (CONICET), koji nije učestvovao u studiji.
Pume koje su se hranile pingvinima pokazivale su veću sezonsku varijabilnost u veličini svojih staništa, pokazalo je istraživanje. Te pume su se zadržavale u blizini kolonije tokom sezone razmnožavanja, kada su pingvini prisutni u parku, ali su se kretale gotovo dvostruko dalje kada su ptice tokom leta migrirale na otvoreno more.
Pume koje jedu pingvine takođe su mnogo češće stupale u međusobne kontakte nego pume koje su se oslanjale na druge vrste plena. Istraživači su zabeležili 254 susreta između bilo koje dve pume koje su obe lovile pingvine, i samo četiri susreta između puma od kojih nijedna nije lovila pingvine. Većina susreta dogodila se unutar jednog kilometra od kolonije pingvina.
Pošto je više puma koristilo koloniju kao izvor hrane, ova razlika sugeriše da pume koje jedu pingvine bolje tolerišu prisustvo drugih puma nego one koje zavise od drugog plena - verovatno zato što se manje takmiče oko obilnog izvora hrane.