SVAKI TREĆI STANOVNIK ĆE DO 2041. BITI STARIJI OD 65 GODINA, ALI TO NE ZNAČI I KRAJ EKONOMIJE: Ovo će biti novi MOTOR RAZVOJA privrede
Starenje stanovništva postalo je jedan od glavnih pokretača budućih ekonomskih i društvenih tokova.
Stariji više nisu pasivna grupa, već sve značajniji ekonomski resurs, koji u mnogim zemljama podstiče razvoj novih usluga, tehnologija, modela stanovanja i tržišta rada. Upravo to se označava kao srebrna ekonomija.
Dominiramo u banjskom turizmu, nedostaje nam lekar na Vajberu
U Srbiji je više od 2,3 miliona ljudi starijih od 55 godina, a više od 22 odsto stanovništva ima preko 65. Projekcije pokazuju da će do 2041. svaka četvrta osoba biti u ovoj grupi. Kako stanovništvo stari i broj mladih opada, postavlja se pitanje da li će zemlja moći da zadrži održivu radnu snagu i istovremeno iskoristi potencijale generacije koja živi duže, uz bolje zdravlje i aktivnije nego ranije.
Demograf Vladimir Nikitović ukazuje da problem nije samo u brojevima: „Ima sve više starih, jako je malo mladih, i onda radna snaga trpi. Problem je što kod nas imamo jako niske stope aktivnosti.” On dodaje da Zapad starenje posmatra kao izazov, ali i kao mogućnost, dok se u Srbiji ono često svodi na izvor pritiska na sistem.
2,3 miliona ljudi starijih od 55 godina u Srbiji
Termin srebrna ekonomija nastao 1970-ih u Japanu, označava tržište potrošača starijih od 60 godina koji imaju stabilna primanja, imovinu i specifične potrebe. Danas je to jedan od najbrže rastućih segmenata globalne ekonomije, vredan više hiljada milijardi dolara. Tu spadaju zdravstvene usluge i kućna nega, banje i velnes, privatne klinike, farmacija i suplementi, medicinska pomagala, prilagođena mobilnost, stanovanje bez barijere i IT rešenja koja pomažu u komunikaciji, bezbednosti, terapiji i praćenju zdravlja. Dok su u svetu ove platforme sve razvijenije, u Srbiji se i dalje najviše koriste opšti alati – Vajber, Apple Health, Google Fit – dok su specijalizovane aplikacije za starije retkost, iako su naši seniori dobro tehnološki potkovani, kaže statistika.
22 odsto stanovništva ima preko 65 godina
Srbija ima izražene prednosti: banjski turizam i još uvek snažnu porodičnu negu koja stvara specifičnu potražnju za kućnim uslugama i pomagalima. Najbrže rastu privatno zdravstvo, farmaceutski sektor i privatni domovi za starije, dok se pojedine opštine prilagođavaju promenama, uvodeći posebne pogodnosti u prevozu ili pristupu uslugama – godišnje karte za prevoz ili čak besplatan prevoz.
Ipak, nedostaju ključne karike: sistemska primena telemedicine (čet-botovi na sajtovima privatnih bolnica nisu telemedicina), robotska i tehnološki podržana nega, pametno stanovanje i specijalizovani finansijski proizvodi za starije. Srbiji nedostaje jedinstvena nacionalna strategija koja bi povezala zdravstvo, tehnologiju, socijalne usluge i urbani razvoj, te time omogućila da srebrna ekonomija postane razvojna politika, a ne samo neregulisani, stihijski trend.
I plata i penzija
U Srbiji penzioneri sada mogu da podižu kredite prilagođene njihovom profilu: neke banke nude gotovinske kredite i refinansiranje do nekoliko miliona dinara za primaoce penzije, s rokom otplate preko pet godina, a ponude uključuju i kredite bez potrebe za prenosom penzije na račun u konkretnoj banci. Na primer, određene banke omogućavaju kredite do 3.000.000 dinara za penzionere uz fiksnu kamatnu stopu i životno osiguranje uključeno u uslove pozajmice, dok NBS podstiče banke da ponude povoljnije uslove kredita za penzionere i zaposlene s primanjima do određenog iznosa, s nižim kamatama nego ranije.
U Srbiji Zakon o radu ne zabranjuje penzionerima da rade i primaju penziju istovremeno – penzioneri mogu da zaključe ugovor o radu ili ugovor o delu, uz obavezu poslodavca da prijavi osiguranje i uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje. Penzioneri često rade kao noćni čuvari, u maloprodaji, na sezonskim ili povremenim poslovima, a mnogi su angažovani upravo zato što poslodavci cene njihovo iskustvo i pouzdanost.
Veliki deo ekonomske moći već leži upravo u ovoj grupi, jer su stariji ljudi često vlasnici nekretnina i imaju stabilne prihode. Zato je domaće „srebrno” tržište dinamičnije nego što izgleda na prvi pogled, ali i dalje nedovoljno organizovano. Upravo će buduće javne politike – rad iz penzije, podsticaji za duži boravak u radnom odnosu, tehnološke inovacije i adaptacija stanovanja – pokazati da li Srbija srebrnu ekonomiju vidi kao trošak ili kao priliku.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.