U STAROJ PAZOVI OKUPLJENI PRIVREDNI GIGANTI Centar velikih logistički kompleksa, proizvodni pogona i distributivnih centara svetskih kompanija
Samo nekoliko kilometara od Beograda, na mestu gde se velike saobraćajne arterije ukrštaju sa privrednim potencijalom Srema, poslednjih desetak godina stasava jedna od najznačajnijih industrijskih zona u ovom delu Srbije.
Nekada prostor koji je pre svega imao poljoprivrednu namenu, danas je centar u kojem se smenjuju veliki logistički kompleksi, proizvodni pogoni i distributivni centri svetski poznatih kompanija.
Reč je o Centralnoj industrijskoj radnoj zoni, smeštenoj između Stare i Nove Pazove, neposredno uz autoput Beograd – Novi Sad. Njen razvoj nije slučajan. Lokacija je pažljivo odabrana tako da veliki privredni sistemi imaju direktnu vezu sa najvažnijim drumskim pravcima, a posebno sa autoputem A1/E-75.
– Ključni trenutak u razvoju ovog prostora bila je izgradnja petlje kod Nove Pazove. Saobraćajna povezanost, ali i činjenica da se zona nalazi neposredno pre naplatne rampe za vozače koji dolaze iz pravca Beograda, dali su joj posebnu prednost za razvoj logistike i distribucije. Upravo zato je Centralna industrijska zona od početka prevashodno bila zamišljena kao prostor za distributivne i logističke centre. Za kompanije čije poslovanje podrazumeva veliki broj kamiona i svakodnevni transport robe, svaki kilometar i svaki zastoj imaju cenu. Mogućnost da teretna vozila do industrijskih kompleksa stignu bez prolaska kroz gradska jezgra i da se direktno uključe na auto–put predstavlja značajnu poslovnu prednost – rekao je za „Dnevnik” dugogodišnji predsednik opštine Stara Pazova Đorđe Radinović.
Razvoj zone pratila su značajna ulaganja u infrastrukturu. Opština je, pored pripreme planske dokumentacije, ulagala u komunalno opremanje i saobraćajnu infrastrukturu, stvarajući uslove da investitor, kada dođe, može da započne realizaciju projekta bez dugog čekanja na osnovne preduslove. Na tom prostoru danas su svoje velike sisteme izgradile kompanije poput „Lidla”, „MTU”-a i „Delhaize”-a, dok je u neposrednom okruženju razvijen i čitav niz logističkih i transportnih delatnosti.
- Opština Stara Pazova je u jednom periodu raspolagala sa oko 100 hektara zemljišta u ovoj zoni, koje je stavljeno u funkciju privrednog razvoja i prodato velikim kompanijama. Takav model omogućio je da se umesto nekadašnjeg neiskorišćenog prostora stvore novi proizvodni i logistički kapaciteti, radna mesta i infrastruktura koja danas služi velikom broju privrednih subjekata. Potencijal ovog prostora, međutim, nije iscrpljen postojećim kompleksima. Prema planskim rešenjima, Centralna radna zona u Novoj Pazovi obuhvata oko 759 hektara, što je čini jednim od najvećih razvojnih prostora za privredu u ovom delu Srbije – priča naš sagovornik.
Industrija koja leti visoko
Slika Centralne industrijske zone najbolje se vidi kroz kompanije koje su u njoj pronašle svoje mesto. Jedna od njih je „Lidl”, koji je u Staroj Pazovi izgradio veliki logistički i distributivni centar. Veliki sistem ima i „Delhaize Srbija”, čiji distributivni kapaciteti predstavljaju važnu kariku u snabdevanju maloprodajne mreže. U logističkoj priči Stare Pazove značajno mesto zauzima i „Transfera”, jedna od velikih domaćih špediterskih i logističkih kompanija. Nemački „MTU Maintenance” u Staroj Pazovi razvija jedan od najznačajnijih visokotehnoloških proizvodnih sistema. Kompanija je poznata po poslovima remonta avionskih motora. Kompanija je najavila izgradnju još jednog proizvodnog pogona, namenjenog proizvodnji delova za avionske motore.
Njena pozicija je dodatno značajna zbog blizine beogradskog Aerodroma „Nikola Tesla“, koji je udaljen oko 15 kilometara, dok se Dunav kod Novih Banovaca nalazi na oko sedam kilometara. To otvara mogućnost kombinovanja različitih vidova transporta i dodatno povećava atraktivnost prostora za logističke kompanije. Ipak, najveća prednost ostaje drumski saobraćaj. Teška teretna vozila ne moraju da prolaze kroz urbana područja kako bi stigla do logističkih i proizvodnih kompleksa. Saobraćajnice i petlje omogućavaju direktnu vezu sa autoputem, što je posebno važno za kompanije koje svakodnevno organizuju stotine transportnih operacija.