Pre 49 godina u avionskoj nesreći poginuo Džemal Bijedić: TAJNA KOJA I DALJE PROGONI JUGOSLAVIJU
Na današnji dan, pre 49 godina, u avionskoj nesreći kod Kreševa poginuo je Džemal Bijedić, jedan od najznačajnijih političkih aktera Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u drugoj polovini 20. veka.
Njegova smrt, zajedno sa suprugom Razijom i članovima posade, ostala je jedno od najtežih i do danas nedovoljno razjašnjenih poglavlja jugoslovenske političke istorije.
Osamnaestog januara 1977. godine Džemal Bijedić, tada predsednik Saveznog izvršnog veća SFRJ, i njegova supruga Razija prisustvovali su na vojnom aerodromu u Batajnici ispraćaju predsednika Josipa Broza Tita na put u Libiju. Nakon ceremonije, Bijedić je avionom „Lirdžet 25“ krenuo za Sarajevo, gde je trebalo da prisustvuje sednici Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine.
U 10.54 časova avion je izgubio vezu sa kontrolom leta u Sarajevu i Beogradu. Prema nalazu državne komisije, greška pilota ili kvar mernih instrumenata doveli su do odstupanja od planirane rute za oko šest kilometara. Zbog spuštanja ispod dozvoljene visine, avion je udario u planinu Inač, u blizini sela Bjelovići kod Kreševa. Poginulo je svih osam putnika i članova posade, među kojima su bili Džemal i Razija Bijedić, dr Smajo Hrle, Zijo Alikalfić, vozač i Anđelka Muzička, domaćica u rezidenciji predsednika Saveznog izvršnog veća.
Potraga za avionom započeta je odmah nakon prekida komunikacije, a mesto pada pronađeno je istog dana. Zbog nepristupačnog terena i loših vremenskih uslova, tela su izvučena tek 19. januara, nakon čega su prebačena u Sarajevo. Posmrtni ostaci Bijedića i njegove supruge 20. januara preneti su u Beograd, gde su u svečanoj sali Savezne skupštine izloženi, a građani su u mimohodu odali poslednju počast. Venac je položio i predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrana je održana 21. januara na Novom groblju u Sarajevu, uz najviše državne i vojne počasti.
I danas izaziva sumnje
Iako je zvanično proglašena nesrećnim slučajem izazvanim lošim vremenskim uslovima i navigacionim greškama, tragična pogibija Džemala Bijedića i danas izaziva sumnje. Zbog njegovog političkog uticaja i činjenice da se pominjao kao mogući Titov naslednik, spekulacije o pravoj pozadini nesreće nikada nisu utihnule, iako nijedna teorija nije dobila zvaničnu potvrdu.
Nesreću su od samog početka pratile brojne kontroverze i spekulacije. Pojedini izvori pominjali su moguće političke motive, s obzirom na to da je Bijedić važio za jednog od potencijalnih naslednika Josipa Broza Tita, što je, kako se navodi, moglo smetati pojedinim krugovima u Beogradu i JNA.
Detalji istrage nikada nisu u potpunosti objavljeni, a porodica nije imala pristup kompletnoj dokumentaciji koja se i dalje čuva u Beogradu.
Džemal Bijedić rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru. Još u mladosti pokazao je interesovanje za društvena i politička pitanja, a zbog levičarskog angažmana više puta je hapšen u vreme Kraljevine Jugoslavije. Tokom Drugog svetskog rata bio je aktivan učesnik Narodnooslobodilačkog pokreta.
Nakon rata brzo je napredovao u političkim strukturama Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, obavljajući niz značajnih funkcija. Posebno se zalagao za ravnopravan položaj Bosne i Hercegovine unutar federacije, kao i za industrijski i infrastrukturni razvoj zemlje.
Godine 1971. imenovan je za predsednika Saveznog izvršnog veća SFRJ, čime je postao jedan od najuticajnijih ljudi tadašnje države. Njegov mandat obeležili su pokušaji stabilizacije unutrašnjih odnosa i brojni međunarodni kontakti u osetljivom periodu posle donošenja Ustava iz 1974. godine.